Professio Energia u protekle se dvije godine nametnula kao jedna od propulzivnijih domaćih tvrtki u području obnovljivih izvora. O tome ponešto govori i podatak da vjetroelektrane u portfelju društva danas opskrbljuju više od 100 tisuća kućanstava u Hrvatskoj čime, tvrde, doprinose godišnjoj uštedi više od 50.000 tona emisija stakleničkih plinova.Vjetar u leđa razvojnim ambicijama Professio Energia svakako je dobila i odlukom o izlasku na burzu u jesen 2019. Time je u financiranju otvorila vrata značajnim ulaganjima velikih institucionalnih investitora, a upravo su mirovinski fondovi ključni dioničari kompanije.
Potpora zelenoj tranziciji
Dva "mirovinca" su bila i glavni investitori u nedavno provedenoj dokapitalizaciji kojom je temeljni kapital povećan sa 66,2 na 226,6 milijuna kuna, a uz Erste plave i PBZ CO mirovinske fondove u tom je procesu sudjelovalo i Croatia osiguranje.
No, ako je suditi prema planovima uprave na čelu s direktorom Mariom Klarićem, vezano uz tržište kapitala Professio bi mogao biti i prvi odnosno jedan od prvih korporativnih izdavatelja tzv. zelenih obveznica u Hrvatskoj. Tvrtka planira izdavanje korporativne obveznice koja bi imala sve elemente strukture tzv. green bonda, ističe njezino vodstvo dodajući kako one danas predstavljaju najviši standard investicijskog vrijednosnog papira u području obnovljivih izvora energije i društveno odgovornog investiranja u svijetu. Takve obveznice, globalno gledano, već neko vrijeme su veoma "in", u prvom redu zato što su dio priče o dekarbonizaciji i zelenoj tranziciji na kojima se snažno i na razne načine inzistira u okviru politika i strateških ciljeva Europske unije.
Iako u Professiju zasad ne iznose i konkretnije terminske planove, portfelj njegovih projekata, kao i deklarirani smjer razvoja u kontekstu razmatranja iskoraka u zelene obveznice svakako predstavlja dobru podlogu. S našim dioničarima imamo ambiciozne planove za buduća ulaganja i u greenfield projekte gdje trenutno razvijamo oko 200 MW novih projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana, naglašavaju iz uprave tvrtke podcrtavajući da će se time pridonijeti i daljnjem ostvarenju zelene tranzicije Hrvatske.
Osigurani stabilni prinosi
U dijelu financiranja energetske tranzicije, kažu, prvenstveno se očekuje angažman kapitala zainteresiranih tvrtki koje će prepoznati priliku za ulaganje, kao i sredstava financijskih institucija i institucionalnih investitora među kojima su najznačajniji upravo mirovinski fondovi.Pritom se podrazumijeva da uz "dekarboniziranje portfelja" i ekološku dimenziju takva ulaganja osiguravaju stabilne prinose.
To je svakako bilo glavna vodilja investitora koji su sudjelovali u nedavnoj dokapitalizaciji Professia, kao što su za kompaniju to bile i dvije akvizicije u vjetroenergetici zaključene krajem 2021. Preuzimanjem udjela u projektnoj tvrtki RP Global Danilo dio njezina portfelja postala je vjetroelektrana snage 43,7 MW u Šibensko-kninskoj županiji, dok je kupnjom udjela tvrtke Rudine Professio Energia preuzela istoimenu vjetroelektranu snage 34 MW u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Professio Energia sada ima udjele u pet operativnih vjetroelektrana ukupne instalirane snage 122 MW odnosno ukupne godišnje proizvodnje električne energije veće od 320 GWh. Usporedno s tim, radi se na razvijanju novih projekata vjetro i solarnih elektrana koji će rezultirati s još 200-tinjak MW-a snage.
Hrvatskoj iznad prosjeka Europske unije
Podaci Eurostata pokazuju da je udjel zelene energije u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj iznad prosjeka EU. Dok je na razini EU udio OIE u bruto konačnoj potrošnji u 2020. iznosio 22 posto, kod nas je on bio na 31 posto.U strukturi elektrana na OI u sustavu poticanja u 2021. (zaključno s listopadom) najveću instaliranu snagu za proizvodnju električne energije iz OI ostvaruju upravo vjetroelektrane. Istodobno, kako se ističe u analizi Ekonomskog instituta, kod ostvarene proizvodnje električne energije iz OI na vjetroelektrane otpada nepunih 66 posto.
