U deset mjeseci samo su tri dionice, Končar, Adris i Ina, unutar burzovnog indeksa Crobexa 10 bile u plusu. Ina i Atlantska plovidba jedine su prema tromjesečnim rezultatima imale porast prodaje i prihoda. Ericsson Nikola Tesla i Ingra zabilježili su pad dobiti. Najveću neto dobit, ali ipak znatno manju nego prošle godine u istom promatranom razdoblju, imao je HT. – U telekomunikacijskom sektoru HT nije iznimka, većina usporedivih stranih kompanija zabilježila je slične trendove u poslovanju, dakle blagi pad prihoda i dobiti – kaže Libor Weiser, član uprave Hita vrijednosnica.
HT-ov P/E na fer razini
Analitičari očekuju da će dobit HT-a u sljedećem razdoblju biti slična kao prošle godine, zahvaljujući racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova, čime se kompenziraju manji prihodi od prodaje. Uglavnom, ta dionica ulagačima ostaje zanimljiva, a i važan pokazatelj, odnos cijene i zarade po dionici (P/E), prema posljednjim podacima od 11,11, upućuje na fer valuaciju. Samim time je s Češkom Telefonicom svrstavaju u kvalitetnije dionice. One imaju i najveći dividendni prinos, HT 10,92, a Češka Telefonica 11,96 posto. Telekom Slovenije i Poljske imaju znatno veći omjer, a posebno Telekom Austrije kojemu je omjer cijene i zarade 45,23. Ina je po relativnoj valuaciji skuplja od konkurencije, omjer cijene i zarade joj je 26,58. Najniži omjer od 4,28 ima poljska Grupa Lotos. Dividendni prinos Ine je 0,91 posto, neke konkurentske kompanije nisu je ni imale ili je također na nižim razinama, osim češkog Unipetrola gdje je taj prinos 224,37 posto. U duhanskoj industriji nema tolikog odstupanja cijene i zarade kao u telekom i naftnoj industriji. Omjer cijene i zarade Adrisa je najniži među konkurentima i iznosi 8,16, a najskuplji je Japan Tobacca, 24,08, koji ima i najniži dividendni prinos od 1,67 posto. Iza njega je Adris sa 2,70 posto. Za fer valuaciju Atlantske plovidbe, kažu analitičari, potrebno je pričekati da se vidi kako će se nositi sa slabljenjem dolara i kamatnim utjecajem.
Građevinari slabi
Kakvi će biti rezultati poslovanja u sljedećem razdoblju teško je nagađati, kažu analitičari, jer, primjerice, u Ini puno ovisi o prodaji plinskog biznisa. Pred svim kompanijama stoje daljnji potezi kao što su prodaja projekata, pretvaranja dugova u vlasničke udjele te moguće veće rezervacije za nenaplativa potraživanja, razni otpisi, revalorizacije financijske i druge imovine, pa treba vidjeti koliko će to tržište vrednovati. Posebno je to upitno kod građevinskih kompanija, koje su u najvećim gubicima. Prodaja, pa i prihodi pali su im do 50 posto. – Kod građevinskih kompanija najviše se primjećuje korelacija poslovnih prihoda i cijena dionica – kaže Weiser. Na stranim je tržištima situacija s građevinskim sektorima bolja, s obzirom na to da je poslovanje domaćih vezano prije svega za projekte države i javnih poduzeća, kojih više nema ili su smanjeni. S obzirom na gubitke, ulagači kod građevinara gledaju odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti, a domaće imaju znatno manju valuaciju u odnosu na strane konkurente, iako većih odstupanja nema.
Pa naravno da im je dobit opet ogromna kad nas gule kao da smo Afrika. Cijene interneta, fiksnog i mobilnog su još samo u Zanizabaru tolike. A najslađe su mi poruke s glazbom ili vijestima ili igricama koje neželjeno šalju a kad te sms-ove djeca otvore svaki im put maznu s računa po 7 kuna! Ovakve pljačke moguće su samo kod nas.