U ovom trenutku preporuke HNB-a bankama o “fiksiranju” kamata refinanciranjem kredita uz minimaliziranje popratnih troškova još uvijek su samo orijentir – prava se akcija tek čeka. Dužnici koji su ovih dana, ohrabreni HNB-ovom inicijativom, pohrlili na šaltere raspitati se kod svojih osobnih bankara o boljim uvjetima za svoje kredite možda su malo prejudicirali. Prva linija bankarskih službenika najčešće nema odgovora što može ponuditi starim klijentima.
Odgovor “s vrha”
– Bankarica mi je na upit o refinanciranju odvratila da još nemaju odgovor “s vrha” na pitanje možemo li mi, klijenti banke i korisnici stambenog kredita, refinancirati pod istim uvjetima koji vrijede kada klijenti drugih banaka dolaze refinancirati svoj kredit. Sad čekam da mi se javi, kad ispita situaciju – prepričao nam je svoje iskustvo S. Š. koji u Zabi pokušava dogovoriti refinanciranje s fiksnom kamatom od 3,2 posto za idućih pet godina, što su uvjeti njihove aktualne posebne ponude eurskog kredita za mlade do 45 godina. Načelno je, kaže, dobio input da bi svakako mogao dogovoriti barem smanjenje kamate za postojeći kredit.
– Čini mi se da rade po principu “APP” – da klijent pokuša pa ako prođe, prođe. Ali, ako se sam ne buniš, neće samoinicijativno ponuditi refinanciranje – kaže dužnik. Zašto i bi? Dosad banku na to nije obvezivalo ništa, a ako ćemo iskreno, ne obvezuje je ni sada s obzirom na to da preporuke središnje banke nemaju zakonsku snagu. Osim što bankama klijent može otići konkurenciji, ako uredno otplaćuje kredit, što mu daje dobar pregovarački potencijal.
Teže za dugoročne kredite
U Zabi je, inače, “fiksiranje” kamate za gotovinske kredite moguće do 10 godina, a za stambene do 15. Ako se stambeni kredit otplaćuje 30 godina, upućuju, nakon isteka ovih 15 moguće ga je ponovno refinancirati prema ponudi koja tada bude aktualna. Ističu da od 2013. naknade naplaćuju samo prema stvarnom trošku, a izlazne naknade ukinuli su tada i za one kredite za koje nisu po zakonu bili obvezni – odobrene prije 1. siječnja 2010.
Kad su refinanciranja posrijedi, rekorder je od trenutka konverzije CHF kredita definitivno HPB. Njihovi se klijenti posljednjih godinu dana pri refinanciranju redovito odlučuju za fiksnu kamatu ili kombinaciju fiksne i promjenjive. Naknadu za refinanciranje postojećeg kredita u HPB-u ne naplaćuju tako da se u tom dijelu neće trebati posebno prilagođavati smjernicama HNB-a.
Česte su im, kažu, i akcije u kojima ne naplaćuju naknade za odobravanje kredita ni troškove procjene vrijednosti nekretnine. No, to nije redovna praksa. Ni PBZ i RBA ne naplaćuju izlaznu naknadu pri refinanciranju, a RBA nove kredite odobrava bez naknada za obradu i naplate troškova procjene nekretnine za stambene kredite.
No, zanimljivo je da im većina novoodobrenih kredita ima promjenjivu kamatu. Ističu da starim dužnicima omogućavaju refinanciranje po uvjetima iz aktualne ponude, upravo onako kao što je tražio HNB. Splitska banka poručuje da će klijentima ponuditi kamatne stope koje će odgovarati preporukama HNB-a. I troškove refinanciranja u skladu s tim kane minimalizirati, ali i naknade za ostale usluge koje su, ističu, sve više pod kontrolom regulatora. Ponudu će prilagoditi i PBZ, Addiko i OTP.
– Dio preporuka zahtijeva i tehničke prilagodbe, a dio se odnosi samo na izmjenu cjenovnih politika. Ponuda fiksnih kamatnih stopa za gotovinske kredite s rokom otplate do 10 godina već postoji za obje valute, no znatno je teže utvrditi fiksnu kamatnu stopu za stambene kredite s dospijećima i do 30 godina, da i klijent i banka budu primjereno zaštićeni od kamatnog rizika – kažu u OTP-u.
U Erste banci trenutačno kredite “fiksiraju” povećanjem postojeće kamate za 0,5 postotnih bodova za kredite u kunama te 0,7 postotnih bodova za eure. Za stambene su kredite spuštali i fiksni dio kamate, a pri refinanciranju izlazne naknade ne naplaćuju. Tvrde da su im naknade usklađene sa stvarnim troškovima poslovanja po svakoj određenoj usluzi i trenutačno ne vide prostor za njihovo daljnje smanjivanje.
