Produžena kriza

Bankari neće financirati nove nekretnine u RH i Rumunjskoj

stanovi
Arhiva VL
21.12.2010.
u 08:08

Istraživanje globalne konzultantske tvrtke KPMG pokazuje da je financijerima privlačan jedino hrvatski turizam.

Hrvatska i Rumunjska zemlje su u srednjoj i istočnoj Europi u kojima se banke i dalje ne odlučuju financirati gradnju novih nekretnina, pokazuje istraživanje globalne konzultantske kuće KPMG. Perspektiva tržišta nekretninama u određenoj zemlji, ističu u KPMG-u, općenito je povezana s njezinim makroekonomskim izgledima.

Prema KPMG-ovoj novoj publikaciji CEE Property Lending Barometer 2010., banke nisu optimistične glede mogućeg brzog oporavka tržišta nekretnina u zemljama regije, osim u Poljskoj i Češkoj.

– Iako krediti banaka predstavljaju ključan izvor financiranja za projekte vezane uz nekretnine, u Hrvatskoj znatan dio likvidnosti apsorbira država, ostavljajući manje raspoloživih sredstava za financiranje poslovnog sektora – kazao je Paul Suchar iz ureda KPMG-a u Hrvatskoj, posebno usredotočen na tržište nekretnina.

U KPMG-u upozoravaju na vrlo visoku cijenu kapitala u Hrvatskoj.

– A i u slučajevima financiranja poslovnog sektora takva sredstva dolaze s vrlo visokom cijenom, čak i u slučajevima projekata koji su financirani s dovoljno vlastitog kapitala i imaju dobar poslovni plan – upozorio je Suchar.

Turizam je jedino područje gdje bankari vide mogućnost financiranja gradnje nekretnina u Hrvatskoj.

– Dobra je vijest da postoji optimizam u pogledu turističkog potencijala Hrvatske, što se odražava u spremnosti banaka za financiranje razvojnih projekata u području turizma – zaključio je Paul Suchar.

Barometar KPMG-a uključuje podatke iz više od 50 banaka aktivnih u sektoru nekretnina u središnjoj i istočnoj Europi koje su dale svoje mišljenje o ključnim pitanjima koja se tiču imovinskih zajmova.

– Prije globalne financijske krize, investitori su pojedine zemlje u srednjoj i istočnoj Europi više gledali kao dio jedne regije – kazao je Andrea Sartori, voditelj sektora za nekretnine, odmor i turizam društva KPMG za regiju srednje i istočne Europe. Kao reakcija na krizu, investitori sve više gledaju svaku zemlju i njezinu ekonomiju posebno. Takva promjena u pristupu i potraga za kvalitetnim nekretninama stvorile su neujednačenu sliku u regiji.

Sartori misli da su se zrelija tržišta poput Poljske i Češke tijekom 2010. otvorila više od drugih zemalja u regiji jer su se investitori usmjerili na učinkovitije ekonomije. Primamljiviji od Hrvatske za investicije u nekretnine još su i Slovačka, Mađarska, Bugarska i baltičke zemlje.

Ključne riječi

Komentara 10

SA
Savjest
09:22 21.12.2010.

Bilo je dovoljno da Hypo banka koja je davala 70-80% kredita za stambenu iposlovnu izgradnju u Hrvatskoj, zbog istraga u Austriji i Njemačkoj, prestane s emisijom tih kredira pa da sve prestane i bez ovog izvješća. No, ako se većć išlo u izvješće trebalo ja iznijeti i da je gradnja bila napuhana, jer je nije pratila izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture. Stoga je i Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja NN 69/09 potpuno promašen, jer ne ispravlja ovaj.sistemski nedostatak. Jednako tako neće pomoći ni eventualni odlazak Ministrice Matulović-Dropulić i dolazak na njezino mjesto mra Davora Mrduljaša. Auto bez goriva može se samo ručno gurati ili šlepati drugim vozilom, a ako je osobni, onda ga može i \"Pauk\" pokupiti i odvesti!

DO
dobravečerhr
10:20 21.12.2010.

Cijene u slobodnom padu?! Kaj god. Nema niti jedne utemeljene naznake padu cijena nekretnina u hr. To je dokaz špekulativnog pristupa stranih banaka koje određuju kreditnu politiku i na taj se način žele još jeftinije dočepati hr resursa... Ali unatoć nepoduzimanjima domaće politike da štiti hr interese pred bankarskim kapitalom, atraktivnost ovog prostora ne dozvoljava srozavanje cijena na razinu kakvu priželjkuju strani špekulanti (ali i \"domaći\" zlobnici - npr: \"slobodni pad cijena\"...)

OB
-obrisani-
08:19 21.12.2010.

Drugim rijecima, cijena nekretnina u Hrvatskoj je u slobodnom padu. I to je to.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije