Posljednjih su dana, kako doznaje Večernji list, na sastancima u Vladi na kojima se razgovaralo o mogućem uvođenju poreza na aktivu, domaći čelnici vodećih banaka ponudili alternativno rješenje – preuzimanje četvrtine udjela u pojedinim državnim tvrtkama, pa bi se u državni proračun brzo slio novac.
Trend pokrenuo Njemačku
Takav trend izražen je posljednjih godina u Europi, primjerice, u Njemačkoj nakon dolaska Angele Merkel, a neki upravo taj recept vide glavnim pokretačem gospodarstva, koje se u Europi najbrže oporavilo u Njemačkoj. S obzirom na to da se od poreza na banke odustalo, upitno je hoće li se ideja bankara ostvariti kod nas. Ali nije isključena. Proces bi išao vjerojatno po principu da banka kod koje je tvrtka zadužena, uđe u njezinu vlasničku strukturu. Vjerojatno bi na prvom mjestu bile one tvrtke koje su prilično dužne nekoj banci. Te bi se išlo na tzv. equity swap, odnosno zamjenu duga za udjel u kapitalu. To je rješenje također nedavno predvidjela Vlada, za privatne tvrtke koje su dužne državi. No veći je interes za ulazak u državne tvrtke koje nisu prezadužene, Hrvatske vode, HP i HEP, pa bi se tako oslobodio živi novac. Naravno da taj postupak ne bi mogao biti brzo izveden jer bi se obavljao preko burze, a nekim tvrtkama, poput HEP-a, koji nije na burzi, trebalo bi prethodno utvrditi i cijenu.
Lakši bi stoga proces bio kod Croatia osiguranja, čije su dionice uvrštene na burzu. Na taj način pojedine bi državne tvrtke dobile ne samo novac nego i bolje upravljanje njime, ali i podjelu odgovornosti. Naravno upitno je koliko bi to političkim strukturama odgovaralo s obzirom na velik utjecaj politike u tim tvrtkama. Obrazloženje bankara za takav potez bila su europska iskustva, ali i već godinama znana svjetska iskustva, a i kineska, koja su novijeg datuma, pa i nama znanog EBRD-a, koji ima praksu ulaska u vlasničku strukturu tvrtki. A koji će prema naznakama biti i novi dioničar državne Hrvatske poštanske banke. Pregovori s EBRD-om traju već dulje, stali su zbog razilaženja u vezi s cijenom, ali vjerojatnije će se okončati nakon ulaska EBRD-a u HPB.
CO prvi na potezu?
Prema nekim procjenama za četvrtinu vlasništva u HEP-u država bi mogla dobiti od 250 do 300 milijuna eura. No točnu procjenu tek treba napraviti. A najizglednije je da među prvim kandidatima koji bi se ponudili na burzi bude Croatia osiguranje, jer zbog HSLS-a iz koalicije, stranke uz koju je to osigurateljno društvo najviše vezano, zbog bivšeg čelnika Hrvoja Vojkovića, taj bi potez bio politički trenutačno i najbezbolniji.
Zagrebačka burza, odnosno institucionalni ulagači već dulje vrijeme ponavljaju kako su im potrebne nove dionice na burzi, pa bi ponuda tvrtki na tržištu kapitala bila sigurno okidač njegova oživljavanja. Jedino što se u ovom slučaju ne bi išlo na ponudu dionica malim ulagačima, nego velikima. Najveći dio pripao bi bankama, a ne treba zaboraviti ni mirovinske i investicijske fondove, koji također žele novu robu na tržištu, a koji su uostalom najvećim dijelom u vlasništvu velikih banaka.
Na Zagrebačkoj burzi kažu da ni s kim za sada nisu kontaktirali u vezi s mogućim uvrštenjem državnih tvrtki na burzu. No ionako cijeli proces uvrštenja kreće od agenata, a to su opet u prvome redu velike banke.
Rješenje i za Holding
Vani se takav koncept pokazao uspješnim, no s obzirom na razvijenija gospodarstva, osim što privatne banke ulažu u državne tvrtke, i velik dio državnih banaka ima udjele u privatnim tvrtkama. Primjerice, austrijska Raiffeisen banka ima 50 posto udjela u Štrabagu, austrijska je vlada prepustila 50 posta pošte i željeznica financijskom sektoru, a Rusija im je, primjerice, prepustila udjele u naftnim kompanijama. No iskustva, primjerice, Austrije pokazuju raširenost ulaska banaka i u lokalne tvrtke. Stoga, pitaju neki domaći analitičari, zašto to ne bi mogao napraviti, primjerice, prezaduženi Zagrebački holding. Ili zašto pak država nije odlučila da EBRD uđe u vlasništvo luka, nego ih ta banka kreditira, a čime se opet zadržavaju podoban kadar kao i izvođači radova.
Osim ideje o ulasku banaka u vlasništvo, navodno je jedan od prijedloga bankara na sastanku s predstavnicima Vlade bio i da banke sudjeluju u financiranju državnih projekata, što je zakonski lakše izvedivo, a državi zbog interesa prihvatljivije, te je također poznata praksa u nekim europskim zemljama.
Bravo, HDZ-ovci! Rasprodajte što god možete. Cijena će sigurno biti dobra, a vjerojatno će nešto kapnuti i sa strane ... Rasprodajte šume, vode, struju, plin ... a onda počnite prodavati svoja mjesta u Saboru i u Vladi. Sigurno će biti zainteresiranih. A onda za bivšim premijerom preko bare ...