Obeštećenje, pisalo je uz objašnjenje uplate od 514,37 kuna na račun. Nakon nekoliko dana, uz isto obrazloženje, banka mi je uplatila još sedam lipa. A onda je u poštanski sandučić stigla i službena obavijest Addiko banke. Kod pridruživanja usluga za paket nisu priključili usluge mobilnog bankarstva te su zaračunavali naknade za sva mobilna plaćanja.
Banka se ispričala i napomenula da me obeštetila za neopravdano naplaćene naknade od trenutka ugovaranja usluge te sebi zaračunala i zatezne kamate. Eto, i to se događa, i to u vrijeme kad banke, uključujući i ovu, ponovo masovno poskupljuju naknade. Kamate su pale, fokus je na što većoj zaradi od naknada.
Obeštećeni u lipu
Obeštećenje je bilo poticaj da provjerimo kako je uopće banka utvrdila propust, koliko je ovo masovna pojava i postoje li kontrolni mehanizmi kojima to banke prate.
– Banka je tijekom analize paketa tekućeg računa potrošača uočila kako je prilikom ugovaranja manjeg broja paketa došlo do nenamjernog propusta kada paketu nije pridruženo online bankarstvo. Svim oštećenim klijentima vraćen je puni iznos neopravdano naplaćene naknade pa nijedan klijent nije oštećen ni za jednu lipu – kažu u Addiku.
Posrijedi je, kažu, tri posto klijenata, potrošača. Nakon uočenog propusta dodatno su, kažu, pojačali kontrole te uveli i softversku kontrolu kojom prate sve ugovorene pakete i servise. Pitali smo i druge banke o tome. Sve poručuju da imaju kontrolne mehanizme: OTP, PBZ, Erste, RBA, Zaba..., u Sberbanku preciziraju da imaju sustav kontrole naplate naknada.
Što se tiče cijena naknada, Addiko banka ih je u studenome prošle godine poskupila za vođenje tekućeg i žiroračuna s 13,50 na 25 kuna, no ukinuli su naknadu za korištenje mobilne aplikacije koja je dotad stajala 13,5 kuna i objedinili uslugu. OTP je od 5. siječnja poskupio niz naknada u poslovanju s građanstvom; izdvojit ćemo samo neke jer je popis pozamašan; ugovaranje trajnih naloga sad je 12 umjesto deset kuna, naknadu za gotovinske isplate fizičkim osobama na šalterima za iznose manje od 500.000 kn podigli su s četiri na šest kuna, a iznad limita od 500.000 kn udvostručili – sa 100 na 200 kn.
Vođenje kunskog žiroračuna stoji 9,5 kn umjesto dosadašnjih sedam, deviznog žiroračuna 80 umjesto 55 kn, deviznog tekućeg 90 umjesto 60 kn, a skuplje je i ugovaranje punomoći, s 10 je skočilo na 12 kn. Gotovinske uplate na račune pravnih osoba s minimalnih 10 kn skočile su na 12 kn i s maksimalnih 100 na 125 kn. Izdavanje raznih potvrda naplaćuju 30 umjesto 20 kuna, a skuplji su im i svi paketi usluga, u rasponu od 40 do 90 kn mjesečno, umjesto dosadašnjih 35 do 85 kn. Čak 30 kn skuplje je izdavanje nove kartice; umjesto 20 – 50 kn.
PBZ je poskupio naknade 27. prosinca 2021. tako da je naknada za vođenje tekućeg računa sada u rasponu od 5,40 do devet kuna, a za umirovljenike od 2,70 do 4,50 kn, umjesto dosadašnjih 6,30 do devet kuna, odnosno od 3,15 do 4,50 kn. Za žiroračune skočila je na 3,60 do šest kuna (prije 2,38 do 3,40 kn), a za tekući račun u stranoj valuti na 5,40 do devet kuna (prije 3,36 do 4,80 kn). Poskupili su i naknade za podizanje gotovine na bankomatima izvan svoje mreže te naknadu za podizanje gotovine s računa u banci za veće iznose; za iznose veće od 75.000 kn sad je najmanje 150, a najviše 750 kn, dok je dosad bila 200 kn za iznose iznad 100.000 kn.
Zaba je naknade povećala prošlog ožujka u platnom prometu, kartičnom poslovanju i korištenju sefova. HPB poskupljenja najavljuje od 11. travnja kad će vođenje tekućeg računa stajati 12 kn mjesečno umjesto 10, a vođenje žiro i deviznog žiroračuna osam umjesto pet kuna. Erste je 1. veljače povećala naknadu za vođenje tekućeg računa za umirovljenike s četiri na pet kuna, a naknadu za nacionalne bezgotovinske naloge u korist pravnih osoba putem Georgea/Keks Paya za online uplate na račun pravnih osoba unutar banke s jedne na 1,25 kuna po nalogu te s dvije na 2,25 kuna za uplate na račune izvan banke.
Ne izražavaju stvarni trošak
Povećali su i naknadu za kupnju i prodaju gotovog novca u stranoj valuti s 20 na 30 kn po transakciji te naknadu za uplatu kovanica kuna u korist računa građana s 2,5 posto na 10 posto iznosa. Naknada za SEPA izravna terećenja povećana je s dvije na tri kune po nalogu te je povećan minimalni i maksimalni iznos naknade; s osam na deset kuna te sa 75 na 100 kuna. Ovo je samo isječak koji služi za prikaz cjelokupne slike: naknada je toliko i toliko su raznovrsne da je nemoguće pohvatati razmjere poskupljenja.
Situaciju otežava i odbijanje odgovornosti regulatora da pritisne banke kako bi naknade izražavale stvarni trošak obavljenog posla, a promjena cijena bila u skladu s tim, kao što su kod kamata prisiljene uskladiti promjenjivi dio s referentnim kamatama. Sve su oči sada uprte u EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) koja je najavila da će uskoro na red doći i stroža regulativa naknada.
>> VIDEO Cijepljeni ste, primili ste booster dozu i preboljeli COVID-19! Možete li se sada opustiti?
Banditi, djubrad