Nakon godina stiskanja, iz zaključanih pipa hrvatskih banaka u 2016. mogao bi poteći kapital i pokrenuti novi investicijski ciklus. Gospodarski oporavak, rekordno niske kamate, ali i činjenica da je nakon dugih godina “kvarenja” portfelja udio loših kredita prvi put počeo padati, dobri su argumenti da priupitamo banke hoće li se napokon više okrenuti svom osnovnom poslu: jače kreditirati i preuzimati rizik? Tko može očekivati novac u kojem, zbog visokih rezervi kapitala, banke “plivaju” i nakon konverzije švicarskog franka, pitali smo njihove uprave.
Tržišni predvodnik, Zagrebačka banka, kani se orijentirati na investicijske projekte i podržati poduzetnike u povlačenju novca iz fondova EU. I u 2015. su zabilježili rast novih kredita, najviše malih poduzetnika i građana.
– Posebno rastu poduzetnički krediti za ulaganje u turizmu, a kod građana stambeni i gotovinski – ističu u Zabi, dodajući da su spremni podržati svaki pozitivan signal s tržišta za financiranjem. Ali, unatoč toj načelnoj benevolentnosti, “zmija” im je još u novčaniku; poručuju da im visoka razina zaduženosti u kombinaciji s trenutačnom kupovnom moći i nedostatkom kapitala poduzeća i dalje smanjuje prostor za veći rast. Drugi dio dvojca koji diktira trendove optimističan je kad je posrijedi rast potražnje.
– Kod poduzetnika ponovno uočavamo želju za ulaganjem u nove projekte ili obnovu postojećih kapaciteta jer su svjesni nužnosti povećanja konkurentnosti – poručuju iz PBZ-a koji će im, tvrde, u tome pomoći. Već lani su im stambeni krediti rasli čak 40%, a trend se nastavlja. Posljednje dvije godine raste im bilanca u malom poduzetništvu, najviše investicijskom, lani više od 6%. Budući da se velike kompanije tradicionalno povoljnije zadužuju izvan granica Hrvatske nego unutar njih, Michael Georg Müller, predsjednik uprave RBA, prostor za rast kredita poduzećima vidi u vraćanju dijela tih kredita natrag u zemlju.
Najava reformi budi oprez
– RBA planira nastaviti transformaciju strukture plasmana od segmenata države i velikih poduzetnika s razvijenim poslovanjem u inozemstvu prema lokalnim klijentima. Primjetan je rast investicija, kao i mogućnost povlačenja europskih sredstava – kaže šef RBA te dodaje da rast ipak najviše ovisi o vraćanju rejtinga države prema investicijskoj razini. Od građana nema očekivanja: oni su, konstatira, u krizu ušli već visoko zaduženi, a usto, polovica ih na neki način radi za državu koja najavljuje reforme, što im stvara neizvjesnost. U Splitskoj su banci najoprezniji.
– Kod građana teško je očekivati da ponovno osobna potrošnja može biti potaknuta rastom zaduženosti kao prije krize. U korporativnom sektoru i dalje vidimo visok rizik plasmana i nedovoljnu kapitaliziranost poduzeća kao ograničavajući činitelj – poručuje Zvonimir Akrap, član uprave Splitske banke. Puno je veći optimizam u Hypu gdje drže da će se dio potencijala osloboditi nakon konverzije CHF kredita pa očekuju veći interes za potrošnju i kredite. Najavljuju jače kreditiranje proizvodnje i izvoza, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, gdje žele postati “one stop shop” za izvoznike.
Injekcija javnoj upravi
U Erste banci, zbog natječaja za financiranje projekata iz EU fondova, primjećuju veći interes za projekte u poljoprivredi i turizmu, a i stambeni i gotovinski krediti građana rastu od lani. Vjeruju da će se to nastaviti i 2016., posebno u realnoj ekonomiji koja stvara radna mjesta. U Sberbanci je lani financiranje trgovine raslo čak 37%, a veći je interes i kod stambenih kredita. Fokusirat će se na izvoznike, posebno na područje Zajednice neovisnih država. HPB “kupi vrhnje” činjenice da nije odobravao CHF kredite, kao i sentimenta građana prema “jedinoj hrvatskoj banci”, iako banaka u hrvatskom vlasništvu ima još. U 2016. su im krediti građanima rasli gotovo 40%, najviše stambeni.
– U 2015. smo počeli razvijati segment malog i srednjeg poduzetništva na kojem temeljimo kreditni rast u budućnosti, ponajprije u djelatnostima s visokim udjelom novostvorene vrijednosti, izvoznicima, turizmu, agraru i obrtništvu i IT industriji – najavljuje Domagoj Karađole, član uprave HPB-a. Iako su im prioritet investicijski i kunski stambeni krediti, otkriva da upravo potpisuju niz ugovora o financiranju lokalnih uprava jer i javni sektor treba dobiti svoju “bočicu”.
>> Banke u 2015. izgubile 4,7 milijardi kuna. Loši krediti prvi put u padu
