Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), razduživanje domaćih sektora tijekom protekle godine iznosilo je 8,4% BDP-a, čime se Hrvatska izdvojila kao druga zemlja po intenzitetu razduživanja među zemljama Srednje i istočne Europe. Na prvom je mjestu Mađarska, gdje se iznos koji su stranci povukli kreće oko 14 posto BDP-a.
>> Grafička usporedba podataka BIS-a i HNB-a
Izašli iz obveznica
U namjeri da se izbjegnu pogrešni zaključci Direkcija za istraživanje Hrvatske narodne banke pripremila je osvrt na spomenutu analizu. Podaci Hrvatske narodne banke su različiti od podataka BIS-a, a prema njima, inozemni se dug domaćih sektora smanjio za 1,8% BDP-a, a ne za 8,4 posto BDP-a, i to se smanjenje uglavnom odnosi na razduživanje poslovnih banaka. Hrvatska narodna banka tvrdi da značajno odstupanje statistike HNB-a od podataka BIS-a proizlazi iz razlika u obuhvatu, kako vjerovnika tako i pojedinih instrumenata. U podacima BIS-a, pojašnjavaju oni, nisu obuhvaćene institucije kao što su EBRD ili EIB koje su važni kreditori hrvatskih subjekata. Također, nisu obuhvaćeni ni institucionalni investitori (investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajuća društva) koji su najveći upisnici hrvatskih obveznica. Također, postoje i razlike u obuhvatu instrumenata.
>> Banke iz Hrvatske u godinu dana izvukle 27 milijardi kuna
Hrvatska narodna banka navodi da su se u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja 2012. hrvatske banke razdužile prema inozemstvu za 718 milijuna eura, što je oko 1,6% BDP-a.
Metodologija BIS-a, međutim, pokazuje smanjenje izloženosti bankarskih grupacija koje posluju u Hrvatskoj preko svojih kćeri prema subjektima u Hrvatskoj, a ne pokazuju smanjenje duga hrvatskih banaka prema nerezidentima. Ako je, na primjer, neka banka majka prodala hrvatske obveznice nekom drugom nerezidentu, time je smanjila svoja potraživanja prema Hrvatskoj (i to se vidi u podatku BIS-a), ali se hrvatski dug prema inozemstvu nije smanjio i nije došlo do odljeva sredstava iz Hrvatske.
Analitičari HNB-a navode da pitanje razduživanja treba promatrati i u kontekstu neto pozicije prema inozemstvu, odnosno obveze umanjene za potraživanja. Naime, u Hrvatskoj su učinci razduživanja uvelike ublaženi povlačenjem inozemne imovine banaka koju su omogućile mjere monetarne politike. Hrvatska je, uz Poljsku, jedina zemlja koja u posljednjih godinu dana (prema podacima platne bilance za drugo tromjesečje 2012.) nije zabilježila neto odljeve dužničkog kapitala. Mađarska je, primjerice, zabilježila neto odljeve u visini od 4,5% BDP-a, Bugarska 3,5% BDP-a, a Slovačka i Slovenija oko 2,7% BDP-a.
Vlasnici povećali udio
Dodatno, ako se pogleda kretanje primljenih kredita i depozita od većinskog stranog vlasnika u duljem vremenskom razdoblju, može se vidjeti kako je udio financiranja domaćih banaka kod banaka majki u njihovu ukupnom inozemnom dugu prilično stabilan te se čak u razdoblju krize povećao u odnosu na prethodne godine.
Tako se udio sredstava većinskog stranog vlasnika u ukupnom inozemnom dugu banaka povećao sa 60,8 posto koliko je iznosio na kraju 2007. godine, na 75,6 posto na kraju rujna 2012. godine.
Vlast koja skuplja novac radi zadovoljavanja vlastitog opstanka čini medveđu uslugu gospodarstvu ,a s time i stanovništvu. Gube se radna mjesta gospodarstvo zaostaje i usporava se i na kraju ništa ne cirkulira. Pravi potezi bi bili smanjenje poreza i garantiranje dužeg perioda stabilnosti porezne politike te oslobađanje poduzetništva slobodi inicijative pojedinca i svih vrsta kapitala i udruživanja za stvaranje dobiti.