Hrvatske su banke lani ostvarile 4,15 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja, dvije milijarde kuna manje nego 2016. kad su zaradile 6,17 milijardi kuna.
Prema privremenim nerevidiranim podacima za kreditne instuticije koje je jučer objavio HNB, najveću je dobit ostvario PBZ – 1,67 milijardi kuna, nešto manje nego prethodne godine kad je imao 1,98 milijardi, dok se Zabina dobit prepolovila sa 2,13 milijardi kuna u 2016. na milijardu u 2017. Erste banka treća je po dobiti sa 811,73 milijuna kuna, što je gotovo jednak rezultat lanjskom, kad je ostvarila 830,18 milijuna kuna, dok se dobit RBA smanjila sa 584,81 milijuna u 2016. na 475,06 milijuna kuna. Peti je po rezultatu OTP sa 164,66 milijuna kuna, nešto boljim od lanjskih 152,28 milijuna kuna, dok je rapidan pad dobiti zabilježila njihova akvizicija Splitska banka: u 2017. je imala tek 18,99 milijuna kuna dobiti, u odnosu na 467,94 milijuna iz 2016. – čak 26 puta manje.
Addiko je dobit udvostručio: sa 79,38 na 153,20 milijuna kuna, a HPB je sa 161,73 milijuna kuna spao na devet. Naravno, poraznu statistiku banke i dalje duguju Agrokoru, rezervacijama za loše kredite koncernu i povezanima društvima. Neke su veliki dio rizičnog portfelja već pokrile rezervacijama, dok ga druge još “čiste” i proces ni izbliza nije gotov. U minusu je godinu završilo devet banaka, dvije više nego lani, a najveći je gubitak zabilježio Sberbank – 147,18 milijuna kuna.
Po 30-ak milijuna kuna minusa imaju J&T i Jadranska banka, za čije je preuzimenje zainteresiran HPB, 20,61 milijun kuna minusa ima i državna Croatia banka, a Veneto čiji portfelj preuzima PBZ u crvenom je 15 milijuna kuna. Na tržištu posluje 25 banaka, jedna manje nego u 2016. , nakon što je u likvidaciju otišla Štedbanka.
I deda Adolph je tamanil jude jer su bili bankari, a ne smetlari.