Nakon 200 dana, koliko ste ministar, što je pozitivno što ste napravili, a što niste uspjeli?
Uspostavljena je dobra suradnja s ministrima iz EU i povjerenicima s kojima se konzultiram i radim za interese poljoprivrednika i ribara. Pregovaramo kako bismo omogućili promet proizvoda i životinja cijepljenih protiv bolesti kvrgave kože. Koristimo sve instrumente u zaštiti proizvođača vina teran. Spriječeno je plaćanje korekcija od 16 milijuna eura zbog neriješenog pitanja špekulativnih zaliha. Za proizvodnu 2015. osigurano je i isplaćeno 3,4 milijarde kuna potpora.
Donesen je plan upravljanja vodnim područjima do 2021., a strategija razvoja drvne industrije čeka novi saziv Sabora. Radi se na strategiji razvoja poljoprivrede i šumarstva do 2027. Uspjeli smo dogovorom s Italijom zaštititi Jabučku kotlinu, najveće mrijestilište na Jadranu.
Uspoređujući prvih 6 mjeseci 2015. i 2016., povlačenje sredstava iz Operativnog programa ribarstva povećano je za čak 46,1 milijun kuna. U prvih šest mjeseci 2016. povučeno je 662 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani iz ostalih fondova EU. U novim natječajima PRR na raspolaganju je još 566 milijuna kuna. U završnoj je fazi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, usvojena je Uredba o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta. Inspekcije provode akcije kontrole hrane životinjskog podrijetla i označavanja hrane s ciljem zaštite potrošača, a slične aktivnosti provodit će se i u drugim područjima sigurnosti hrane.
Stižu kritike vezane za odluke iz mjera 4.1 i 4.2. Optužuju vas nezadovoljni čiji su projekti odbijeni, ali i da ste trebali spustiti crtu kako bi se novac koji je “ostao” nakon odbijanja 10 projekata podijelio drugima?
Odluke je donio v. d. ravnatelja Agencije u akreditiranoj proceduri. Kao predsjednik Upravnog vijeća Agencije stojim iza tih odluka. Da ih ne smatram ispravnim i utemeljenim na zakonu, zar bih ih donosio? Po naputku revizije EK bilo je naloženo istražiti sve umjetno stvorene situacije i, ako to istrage potvrde, isključiti ih iz financiranja EU. Jedina nit vodilja pri odlučivanju bila mi je da je sve po zakonu i pravilima. U postupak revidiranja natječaja po nalazu revizije EK bile su uključene i institucije iz ministarstava financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, DORH... Agencija je postupila sukladno zaključcima analiza i izdala odluke. Svaki korisnik koji smatra da je oštećen može koristiti pravni lijek. Dok se žalbe ne okončaju, nije moguće donositi nove odluke niti razgovarati o spuštanju crte.
Kako su odluke donesene – tko su članovi Povjerenstva, zašto je angažirana revizorska kuća, zbog čega nisu objavljeni razlozi odbijanja i koja je definicija umjetno stvorenih uvjeta u EU?
Odluke o odbijanju dobili su oni za čije je projekte utvrđeno da su umjetnim stvaranjem uvjeta pokušali doći do većeg iznosa i intenziteta potpore. Jednoznačne definicije umjetno stvorenih uvjeta nema. To potvrđuje i Sud EU te upućuje „na potrebu utvrđivanja objektivnih i subjektivnih elemenata za eventualno kvalificiranje određene situacije umjetno stvorenim uvjetom“. Kao česti, ali ne i isključivi razlozi umjetnog stvaranja uvjeta navode se cijepanje projekata i osnivanje novih tvrtki s ciljem dobivanja potpore.
Kod utvrđivanja umjetno stvorenih uvjeta Agencija se koristi indikatorima koji su odlučujući kod odluke. U slučaju projekta kod kojih se odluka nije mogla donijeti, a postojali su neki indikatori, pojačano će se kontrolirali provedba tijekom pet godina. Članovi Povjerenstva za nepravilnosti Agencije su fizičke osobe. Jedini razlog onih koji traže njihova imena po meni je pokušaj pritiska, usudio bih se reći i zastrašivanja tih osoba. Ipak, ministar ne tumači umjetno stvorene uvjete niti ih određuje kod korisnika, a i ne komentira odluke jer je proces prigovora u tijeku.
Vlasnik Žita krenuo je u podizanje nove mesne industrije, a sada su mu neki projekti odbijeni. Može li to utjecati na poslovanje, a onda se prenijeti i na poljoprivrednike?
Korisnici su mogli krenuti u ulaganje po prijavi na natječaj, ali na vlastitu odgovornost. Budući da nemam uvida u planove odbijenih tvrtki iz operacija 4.2.1., ne znam kako će odbijanje utjecati na njihovo poslovanje. Žito d.d. nije bilo na natječaju na operaciji 4.2.1., već tri nove tvrtke.
Ako su tvrtke radile projekte prema Pravilniku, a uredbe EU su jače od njih, zašto Agencija nije pozvala vlasnike spornih projekata i objasnila im da će im se ovo dogoditi? Nije li bilo bolje vidjeti na terenu koje su to tvrtke osnovane „ad hoc“ zbog projekata?
Pravilnik i uredbe nisu proturječni te prepoznaju umjetno stvaranje uvjeta. Ne prepoznaju instrument dogovora s korisnicima. Možda je njega koristio bivši ministar? Prisjetimo se samo odluke o povećanju alokacije koja nije dobila naklonost EU, a kojom se polovica ukupnih sredstava za sedmogodišnje razdoblje raspoređuje na samo jedan natječaj koji „prolazi“ svega 250 projekata. Podsjetit ću da je u ciljevima programa predviđeno financiranje 1800 projekata u sedam godina. To se ovakvim ponašanjem odgovornih nije moglo postići.
U EU smo se borili da se dopuste iznosi do pet milijuna eura, a sada se vraćamo na jedan milijun, za što su na početku u EU rekli da je puno za poljoprivredu.
Ne znam tko se i za koga borio za pet milijuna eura po projektu, a i sami kažete da je EK preporučio do milijun. Pitanje je čime su se vodili oni koji su propisali uvjete natječaja po kojemu će veliki dio sredstava dobiti mali dio korisnika i kako će se time pridonijeti ruralnom razvoju. Strategijom ruralnog razvoja propisano je da će planiranim sredstvima (2014.-2020.) biti financirano 1800 projekata. Može li to biti ostvareno ako se s 50% sredstava financira 250 projekata?
Ne znam kojom se logikom vodilo bivše vodstvo Ministarstva pri donošenju takvih odluka i jesu li procijenili kakve će to posljedice imati na ostale potencijalne korisnike u ruralnom prostoru. Moj je izričit stav da izbalansirano financiranje iz PRR-a treba rezultirati ujednačenim razvojem i obnavljanjem ruralnog prostora te da i tzv. veliki korisnici i tzv. mali korisnici imaju specifične i važne uloge u tom procesu.
Povukli smo jako malo novca za ruralni razvoj. Radimo pravilnike koji su nerazumljivi i često se mijenjaju?
Identificirani su uzroci i učinjeno je sve kako bi se povlačenje ubrzalo već sljedećim natječajima. Administracija je proizvela toliko kompliciran i nejasan sustav koji je zakomplicirao situaciju da je čudno da smo i ovoliko novca uspjeli povući.
Te su greške ispravljene, a prva primjena očekuje se na natječaju iz mjere 4.1.1. koji će biti raspisan do konca rujna. I sam povjerenik EU za poljoprivredu Phil Hogan veliki je borac protiv birokratskih barijera i kompliciranih procedura. Tu smo pronašli zajednički jezik. Cijela Europa ide prema tome da se pojednostavne procedure. To neće značiti da će se novac dodjeljivati bez provjere i bez kriterija.
Jače se isplaćuje novac za male i mlade poljoprivrednike. Jeste li zadovoljni?
Naročito smo ponosni na povećanje alokacija od 11,8 milijuna eura za natječaje za mlade i male poljoprivrednike. Time je omogućeno financiranje 366 mladih i 1120 malih s 35,1 milijun eura. Kad smo suočeni s nezaposlenošću mladih, raseljavanjem ruralnog prostora, a naročito odlaskom u inozemstvo, izuzetno sam ponosan što je toliko malih i mladih sudjelovao na natječaju. Toliko je izvrsnih projekata prijavljeno da sam inzistirao na povećanju alokacije kako bi svi bili financirani. To mi je jedan od najvećih motiva za daljnji angažman u ovom poslu.
Najavili ste i Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi. Hoćemo li propisati koliko domaće robe mora biti u trgovini?
Zakon je u visokoj fazi dovršenosti, no njegova sudbini ovisi o odlukama sljedeće Vlade i Sabora. To mi je bio jedan od ključnih ciljeva kao ministra koji zbog rušenja Vlade glasovima saborske većine nisam mogao dovršiti. Kodeks koji predlažu trgovci nije rješenje za naše prilike jer on ne obvezuje. Mi još nismo društvo koje je zrelo za takav sustav, već nam je to potrebno urediti zakonom koji jasno definira odnose u lancu opskrbe hranom, omogućava poštene odnose u lancu, sprečava zloupotrebu dominantne pozicije i sankcionira prekršitelje.
Dvadesetak zemalja EU ima takav propis. Bjelodano je jasno zašto smo dosad izbjegavali donijeti takav zakon. Kome je išlo na ruku da poljoprivredni proizvođač ostane nezaštićen i prepušten sam sebi? Uređena država koja drži do svojih proizvođača to ne čini i zato se od zakona neće odustati.
Ako opet budete ministar, što će vam biti ključni smjer?
Osjećam veliku odgovornost i dužnost prema proizvođačima da im omogućim jednake uvjete poslovanja kakve imaju oni u EU. Moram dovršiti započeto: dovršiti Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, inzistirati na kratkim lancima opskrbe kako bi domaći proizvodi dobili prednost u sustavu javne nabave, dovršiti strategije, zemljišnu reformu, provesti plan navodnjavanja do kraja, boriti se za naša prava u EU, za otvaranje novih tržišta, provesti PRR i izraditi novi, stvoriti uvjete za ostanak mladih u ruralnim područjima, boriti se za smanjenje troškova inputa, povezati male i velike proizvođače u cjelinu koja radi i napreduje. Puno je posla i jedan mandat možda je premalo.
No, osvrćući se na svojih 200 dana, mogu biti zadovoljan procesima koje smo pokrenuli. Novi mandat tražim s poštenih startnih pozicija i nemam drugih interesa osim staviti se u službu uređenja sustava na dobrobit cijelog društva, ali naročito poljoprivrede kao grane gospodarstva za koju Hrvatska ima najveći potencijal.
>> Investicija vrijedna 493 mil. kuna: U probni rad puštena crpna stanica na spoju kanala Dunav-Sava
ma koga ti lažeš jado jadni uhljebljivacki