Hong Kong, po svim istraživanjima jedno od najpovoljnijih mjesta za trgovinu i ulaganja na kugli zemaljskoj, i te kakva je prilika za hrvatske izvoznike, ali samo ako imaju kvalitetan i cjenovno konkurentan proizvod - i ako će na njemu poslovati legalno.
Pošteno poslovanje
S obzirom na hrvatsku ograničenost u količinama, hrvatski poduzetnici trebaju, naime, samo naći pravu nišu ili, još bolje, hongkonškog partnera koji će im brzo osigurati i širi prodor u Aziju, dok je korupcija, kakva se podrazumijeva u mnogim svjetskim ekonomijama, ne samo u Hrvatskoj, najstrože zabranjena. Dapače, u Hong Kongu su se protiv toga osigurali i posebnom agencijom za mito i korupciju, a sudeći po jednoj britanskoj tvrtki koju su ulovili s prstima u pekmezu, kompanije koje tamo ne posluju pošteno godinama će biti blokirane, kazao je Michael Katzmarck, marketinški menadžer ureda Hong Kong Trade Development Councila u Frankfurtu na jučerašnjem seminaru Hong Kong - vaš poslovni partner u HGK.
Zbog izvoza brodova, hrvatski izvoz u Hong Kong u prvom polugodištu 2010. iznosio 57,1 milijun dolara u odnosu na 1,9 milijuna u istom razdoblju 2009. Lani je pak iz Hrvatske realizirano 5 mil. dolara izvoza naspram 16 mil. uvoza, premda se može reći kako je hrvatski izvoz u Hong Kong u odnosu na 2008. lani rastao čak 240 posto. Katzmark ističe kako hrvatske tvrtke šansu na hongkonškom “business friendly” tržištu, gdje su maksimalna oporezivanja poduzeća 17,7 posto, a time i u ostatku Kine, imaju ponajprije u izvozu hrane i pića. Posebice vina, kojih je nakon ukidanja uvoznih carina od 30 %, samo lani u devet mjeseci uvoz porastao 41 posto.
Vlasti su uvidjele da će više prihoda ostvariti ako se riješe carinske barijere te je time omogućen veći plasman kvalitetnih vina u Hong Kong. Francuska, Španjolska, Italija i Australija potpisale su memorandum radi pomoći u plasmanu vina u Hong Kong, dok, primjerice, Portugal i Njemačka u tome kasne. Iako Kinezi još nemaju kulturu ispijanja vina, u Hong Kongu se nalazi i Centar za razmjenu vina u Aziji. Provode se i dražbe vina, a ono se od tuda plasira i na druga tržišta. Idealno mjesto za prvu prezentaciju hrvatskih vina mogao bi biti sajam vina ‘Wine and Dine Festival’ u Hong Kongu koji se održava se od 28.10. do 30.11. ove godine, kazao je Katzmarck savjetujući potencijalne hrvatske izvoznike da ciljaju na na vina više kvalitete jer su u tome bolje poslovne šanse.
- Potrošači traže nove brendove i nove zemlje. Europski se proizvodi smatraju vrlo kvalitetnim, pa je to šansa i za hrvatske tvrtke, pogotovo zna li se da je Kina, nakon Japana, najveće tržište luksuznih proizvoda na svijetu - tvrdi Katzmarck.
30 posto kineskog uvoza i izvoza
Sa sedam milijuna stanovnika Hong Kong je lani ostvario BDP od 209 milijardi USD. U šest mjeseci 2010. rast BDP-a je bio 7,2 posto, a rast ukupne trgovine 28 posto. Banke u Hong Kongu u krizi nisu imale velike gubitke i probleme. Hong Kong ima razvijen pravni sustav britanskog običajnog prava, provodi se zaštita intelektualnog vlasništva, podržava se poduzetništvo (ured je moguće osnovati u tjedan dana), a poslovna je kultura usmjerena protiv korupcije. Razvijena je konkurencija među tvrtkama, postoji konvertibilna valuta, vrlo je dobra logistika, stoga brojne europske tvrtke osnivaju svoje urede, jednostavan je i povoljan porezni sustav, a zarađeni novac nije moguće na brzinu iznijeti iz Hong Konga. Hong Kong čini 30 posto kineskog izvoza i uvoza te je lani imao rast od devet posto.
Katzmarck je naglasio kako je za hrvatsku tvrtku koja namjerava poslovati na tom tržištu važno da pronađe tvrtku partnera iz Hong Konga koja poznaje i olakšava pristup tom tržištu.
Predstavljajući bilateralnu suradnju između RH i Hong Konga, Andrea Grubišić, viša stručna suradnica u HGK, naglasila je kako međusobna robna razmjena nema kontinuirani trend jer je hrvatski izvoz u Hong Kong padao do 2008. godine, da bi se lani povećao na 5,1 milijuna USD. Lani su se najviše izvozile sirove goveđe kože, štavljena ili dorađena krzna... Uvoz iz Hong Konga je smanjen 32 posto. Lani je bio 18 milijuna USD, a u sedam mjeseci ove godine 8,5 milijuna USD. Najviše se uvoze tricikli, romobili, automobili s pedalama, ručni i džepni te drugi satovi, električni aparati.
Kina u globalu među najznačajnijim je hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima te je na četvrtom mjestu u ukupnoj robnoj razmjeni, koja je lani bila 1,6 milijardi USD. U posljednjih desetak godina imala je godišnji rast BDP-a veći od 10 posto, koji je u globalnoj krizi smanjen na sedam posto, da bi se postupno oporavio te iznosio osam posto i ove je godine ponovno veći od 10 posto.
Pa to je to.Treba gledati u globalizaciju kao prilika,a ne izolirati kao što izgleda pokušavaju lideri zapadne evrope.U Kini ima sve više ljudi koji se diže iz siromaštva i srednja-visoka klase postraje sve veča.To znači da če i oni početi uvoziti.