O digitalnom TV signalu, prepaidu, ulaganjima u optičku mrežu, odnosima s telekomunikacijskim operaterima razgovarali smo s Miljenkom Krvišekom, predsjednikom Vijeća HAKOM-a, te Draženom Lučićem, ravnateljem Agencije.
Digitalizacija je u Hrvatskoj obavljena, no u posljednje vrijeme zapadna Istra gotovo i ne prima signal kada je riječ o hrvatskim programima. Talijani su upali u frekvenciju i ne odlaze.
Krvišek: Istina, i to nam je trenutačno najveći problem. Upali su u naše frekvencije, koje su međunarodno dogovorene. Iskoristili smo sve zakonske mogućnosti i više doista nemamo što poduzeti. Situacija je iznimno frustrirajuća. Ono što preostaje jest da oni kojima je učinjena šteta pojedinačno tuže Talijane međunarodnom sudu zbog gubitka dobiti.
Investicije u optiku
Kako je uopće bilo moguće da Talijani uzurpiraju hrvatske frekvencije i potpuno nadjačaju hrvatske signale te onemoguće emitiranje programa hrvatskih televizija?
Krvišek: Koliko je nama poznato, problem je nastao jer je njihova regulatorna agencija izdala dozvole za kanale koji nisu njihovi. Kako je to moguće, ne znam. Međunarodnim sporazumom pri ITU (Međunarodna telekomunikacijska udruga pri UN-u) koji su potpisale Italija i RH usuglašen je Plan raspodjele frekvencija i način njihove uporabe. ITU zapravo nije predvidio ovakve probleme te nema pravih mehanizama da se bori protiv čiste krađe. Jer ovdje je riječ o krađi i uzurpiranju frekvencija.
HT je planirao investiciju u optičku mrežu vrijednu 15 milijardi kuna, no tvrde – HAKOM ih je spriječio.
Krvišek: Na temelju rezultata „Analize tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa" Hrvatskom telekomu je u sklopu obveze pristupa određeno da mora ostalim operaterima pružiti pristup putem svjetlovodnih niti u obliku veleprodajne usluge. Isto tako, sukladno obvezi transparentnosti, HT je obvezan unutar standardne ponude za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, ugraditi tehničke uvjete i cijene pružanja navedene usluge. HT je, pojednostavljeno rečeno, tražio takozvane regulatorne praznike, a u tom vremenu zauzeo bi sve slobodne kapacitete. No, jednostavno to nismo mogli dopustiti jer bi svi alternativni operateri time bili u nepovoljnijem položaju. Da smo dopustili da provedu svoj plan, a bez pripadajućih regulatornih odluka, ponovno bismo imali monopol HT-a. HAKOM nikome ne brani investiranje, no ono mora biti u skladu sa Zakonom i pravilima tržišta.
Može li HAKOM ipak "presuditi" kada je riječ o formiranju cijene, ali tako da se alternativcima ne ugrozi poslovanje, odnosno omogući daljnji razvoj kad je posrijedi optika, a istovremeno iskoristi investiciju?
Lučić: Postoje dijelovi tržišta na koje HAKOM može utjecati pri određivanju cijena. U slučaju svjetlovodne pristupne mreže trebamo prvo dobiti veleprodajnu ponudu onoga tko bi takvu mrežu ponudio tržištu. No, taj korak do sada još nije napravljen.
Znači, zasad je investicija HT-a na čekanju?
Lučić: HT pokušava progurati tezu da samo oni ulažu, no to je pogrešno, ulažu i ostali. I Optima Telekom i Metronet i lokalne uprave i gradovi. Vipnet ne razmatra bez razloga kupnju Metroneta, primjerice, čine to vjerojatno i zbog položenih svjetlovodnih kabela. Predstavnici gradova poput Rovinja, Rijeke, Krka, Splita također nam dolaze s pitanjima o ulaganju, planiraju i to uvrstiti u projekte za pretpristupne fondove Europske unije. HT je trenutačno financijski najmoćniji, istina, no to ne znači da sve može i da samo on može ulagati. S druge strane, HAKOM kao nacionalni regulator ne smije dopustiti da trenutačno financijski najmoćniji čimbenik na ovom tržištu uspostavi monopol, koji će imati višegodišnje negativne posljedice za cjelokupno tržište elektroničkih komunikacija Lijepe Naše.
Krvišek: Odgovor HT-u je kad prijeti neinvestiranjem vrlo jednostavan – nije svaka investicija korisna. I njemački je regulator donio odluku sličnu našoj, no valja znati da Deutsche Telekom ima u Njemačkoj 46 posto tržišta, dok kod nas HT drži više od 72 posto. Trenutačno je odluka njihova regulatora na prosudbi Europske komisije.
Ne strahuje, dakle, od povlačenja investicije?
Krvišek: DT nije prestao ulagati u Njemačkoj. Iako HT prijeti prestankom ulaganja, tržište će ga natjerati da ulaže. Kad HT osjeti konkurenciju, ulagat će. Bilo je tako i s mobilnim tržištem. Čim je došao Vipnet, T-Mobile je morao ulagati. Usto, nije istina da ih je nova odluka odvratila od ulaganja, i prije su obećavali spojiti 20.000 korisnika, 1000 u svakoj županiji, a u 15 mjeseci spojili su ih tek 3500. Tražili smo od njih da dostave planove investiranja, gradnje mreže, no nisu to učinili.
Lučić: Mi smo upravo zbog razvoja tržišta i društva u cjelini izdali tehnički neutralne dozvole jer vas kao korisnika ne zanima tehnologija, zanima vas usluga. Svjetlovodni kabeli su tek jedna od tehnoloških mogućnosti. Prema međunarodno priznatim studijama, ako se 10 posto poveća gustoća širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnim, tzv. fiksnim komunikacijama, BDP će se povećati 0,86 posto, a ako je riječ o pokretnim (mobilnim) komunikacijama, BDP raste 1,36 posto. Bolje ako se poveća gustoća u pokretnim, a i tu ima problema koji su, smatram, primarni.
Tko, dakle, smeta širenju i razvoju mobilnih komunikacija?
Lučić: Riječ je o lokalnim upravama i prostornim planovima, popularnim GUP-ovima, koji su prihvaćeni. Potpuno su u suprotnosti s onim što država želi i potiče kada je riječ o širokopojasnom pristupu pokretnih komunikacija.
Mobilni su operateri u škripcu zbog lokalnih prostornih planova.
Lučić: Lokalni vladari svoje su prostorne planove tako izradili da izbjegnu i najmanji možebitni prigovor stanovnika bio on osnovan ili ne. Paušalno su određivali smještaj baznih stanica ne poštujući struku, no očito će dobiti političke bodove.
Krvišek: Primjerice, mi možemo prigovoriti BiH što u blizini Dubrovnika ima odašiljače pokretne mreže okrenute prema Hrvatskoj, no istovremeno stanovnicima Dubrovnika ne možemo omogućiti bolji signal kada lokalna uprava ne dopušta gradnju bazne stanice ni uz magistralu. Kada turistički brod stigne u Dubrovnik, telekomunikacijska mreža jednostavno ne može prihvatiti sve te ljude, kapacitet joj je premalen i to je problem svih operatera, a posebice Tele2 jer je najmlađi. Ne mogu se nuditi ni bolje usluge ako se mreža ne razvija.
Pogledamo li neke prostorne planove, mogli bismo se zapitati u kojem stoljeću ti ljudi žive. Istjeruju vještice, neznanjem i općom histerijom. Odredili su da antena ne smije biti bliže od 400 metara zadnjoj kući, i to potpuno proizvoljno, tako im se učinilo da bi bilo dobro. Postoje matematičke formule za izračun razine zračenja. Takve zaštitne udaljenosti mogu biti nekoliko desetaka metara, a mi imamo i puno strože pravilnike od EU. Usto, to je egzaktno, može se izmjeriti i matematički izračunati. Bežični telefoni u stanovima, pokretni telefoni (mobiteli) kao i svi ostali bežični uređaji također zrače, nema razlike u frekvencijskim područjima, ali ljudi to ne znaju pa nisu zabrinuti. Kada ih uplašite, a ne objasnite im da je, ako je ima, potencijalna opasnost od uređaja koji drže prislonjen na uho, razumljivo je da će svi htjeti telefonirati, a protivit će se gradnji baznih postaja koje im to zapravo moraju omogućiti.
Teška bitka vodila se prošle godine protiv registracije prepaid sim kartica u mobilnoj telefoniji? Operateri su i opomenuti što još uvijek takvo što ne omogućavaju
Krvišek: U članku 108. Zakona o elektroničkim komunikacijama stoji da mobilni operateri moraju omogućiti identifikaciju korisnika. A korisnici su svi, bez obzira kako plaćaju, bilo unaprijed ili unatrag. Naš je nadzornik prema službenom zahtjevu otišao k svim operaterima da vidi jesu li u stanju identificirati korisnike. I ustanovljeno je da to ne mogu učiniti za sve korisnike. Mogli smo ih i kazniti, no dobili su novi rok – 1. ožujka za nove korisnike, 1. rujna za sve stare korisnike. Ispune li zahtjev našeg nadzornika, nema potrebe za kaznom. Istina, moramo uskladiti procedure za registraciju za sva tri operatera. Stoga nije više pitanja hoće li se prepaid brojevi morati registrirati, neko kada i kako, a znaju i svjesni su toga i operateri. No, mi ne odlučujemo o dinamici.
Mobilni operateri se bune i tvrde da ni zakon ni pravila po kojima se prepaid korisnik mora registrirati nisu jasni?
Krvišek: To su smicalice koje su vezane za tumačenje zakona. Moram naglasiti da njihovi prigovori ne stoje – pravilnici postoje u skladu s prenosivosti broja. Kada je riječ o prenosivosti, tada svi otežavaju i traže registraciju onoga koji žele prenijeti broj. Postupci postoje a ako im trebaju novi ljudi, lijepo bi bilo i da te nove ljude i zaposle. Svi posluju s dobiti pa neka je i vrate u Hrvatsku i zaposle dodatne ljude.
Lučić: Usto, evidencija korisnika bitna je i zbog zaštite djece, a nužnost je ako se korisnik hoće koristiti suvremenim uslugama, npr. plaćanjem preko „mobilnog telefona" i svih drugih usluga koje se zasnivaju na ugovornoj obvezi dviju strana. Tako da je registracija neizbježna.
S čime se još bori HAKOM?
Krvišek: U 2010. dobili smo 90 tužbi na naše dokumente, točnije odluke i rješenja. Tri četvrtine otpada na HT, a sud je lani donio presude u ukupno 66 predmeta. Samo su četiri bile protiv naših odluka i rješenja, i to zbog proceduralnih razloga. Moram stoga reći da nas HT opterećuje sudskim tužbama. Često su one potpuno nepotrebne, stječe se dojam da ih HT smišlja samo zato da optereti naše pravnike pisanjem odgovora na tužbe umjesto da se bave pravilima regulacije tržišta. Takav se dojam stječe i zbog činjenice da je omjer 62 odbačene i četiri prihvaćene tužbe. A vrijednost predmeta nije uvijek zanemariva jer je riječ o stotinama milijuna kuna.
Kad će već jednom shvatiti da investicije i proizvodnja omogućuju isplatu plaće svim političarima i državnim dužnosnicima. Kako državni činovnik poput ovog može reći da 15 milijardi kuna ulaganja u optičku infrastukturu stavlja na čekanje jer bi svi alternativni operateri bili u nepovoljnijem položaju. Što je poduzeo da ti alternativci uopće budu ozbiljni operateri, mislim da bi kao takovi trebali izgubiti licence jer nisu sposobni osvojiti tržište iz jednostavnog razloga, nemaju novce. Nikako ne favoriziram HT i treba im uvesti pravu konkurenciju, ali što su ovi činovnici učinili da je dovedu? Što su učinili da država postane vlasnik DTK pa da pod jednakim uvjetima iznajmljuje svima mjesne i međumjesne relacije. Telekomunikacije su prodali DT-u, ali nitko ih nije tjerao da prodaju cijevi i prostor u njima. Sad pokušavaju istjerati neku pravdu namećući se kao dušebrižnik za nejake operatere, ali gospodo stopirate investicije, a od toga ova nejaka država treba živjeti. Da ne govorim o kvaliteti širokog pojasa preko kablova starih 30-40 godina za koje su ovi činovnici vjerojatno utvrdili da su u super stanju. Uglavnom državne činovnike nije briga da li će netko investirati sada ili za godinicu jer njihova „plaćica „ je redovita i uvjek na vrijeme, a radnici koji bi mogli zaraditi svoj kruh za sebe i svoje familije otvaranjem investicija, ma koga briga nek jedu kolače...imamo Hrvatsku!!!