Cijene goriva na hrvatskim benzinskim crpkama ovaj tjedan pale su najviše od početka svjetske ekonomske krize. Tako je cijena litre eurosupera pala ispod devet kuna, a eurodizela ispod osam kuna. Gorivo nikad u zadnjih pet i pol godina nije bilo jeftinije. Hrvatski vozači manje troše na punjenje rezervoara svojih vozila zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu gdje je cijena barela pala ispod 40 dolara. To je drastičan pad u odnosu na 2008. godinu kada je barel koštao čak 140 dolara. O razlozima pada cijena nafte i o tome dokad će to trajati, razgovarali samo s hrvatskim naftnim stručnjacima.
Jasminko Umičević smatra da je aktualni pad cijene nafte netipičan u povijesti jer traje više od 500 dana. Podsjeća da su 70-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme prvog bliskoistočnog rata, postojali ciklusi pada cijena nafte od 150-200 dana, a da je sadašnji pad cijena posljedica povećane ponude i smanjene potražnje. Pri tome su, objašnjava, glavni faktor koji je doveo do povećane ponude ogromna ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u SAD-u od 2010. do 2014.
Spašavanje banaka
A do tih je velikih ulaganja došlo nakon što je SAD odnosno FED krenuo u spašavanje banaka u vrijeme financijske krize. Tada je u optjecaju bilo raspoloživih 1,4 trilijuna dolara, a FED je od 2010. do 2014. ubacio još 1,6 trilijuna dolara. Tako su u optjecaju bila tri trilijuna dolara raspoloživog novca, a pri tome je FED drastično snizio i kamate na američke državne obveznice. Istodobno je OPEC smanjio proizvodne kvote.
– Tako je bilo puno novca na raspolaganju, koji se onda usmjeren na istraživanje nafte u SAD-u. Šo je dovelo do povećane proizvodnje. Taj je novac bio usmjeren i za istraživanja nafte primjerice u Brazilu i na Bliskom istoku – objašnjava Umičević. Dodaje da se od 2014. u svijetu u prosjeku dnevno proizvodi 1,2 milijuna barela više nafte od potreba. Umičević kaže i da se dogodio paradoks kada je 2008. cijena barela nafte pala na 40 dolara, a nakon čega je do srpnja 2014. stalno rasla.
– Nakon toga je cijena prosječno iznosila oko 90 dolara, a to je bilo netipično jer za rast cijena nije bilo razloga – kaže Umičević. Pojašnjava da je nafta odnosno energetika jedan od najvećih pokretača ekonomije i da je pravilo da kad cijena nafte raste, BDP pada ili stagnira, a kad pada cijena nafte, BDP raste.
– Kina je u zadnjih godinu i pol imala usporen rast, SAD je imao minoran rast, a Europa nikakav, stoga je paradoks da je cijena nafte rasla – tumači Umičević.
Što se tiče daljnjeg razvoja događaja s naftom, smatra da će se od lipnja 2016. godine cijena možda stabilizirati.
I Davor Štern kaže da su uzroci pada cijena nafte prvenstveno povećana proizvodnja tog energenta u SAD-u, a onda su se u to uključile i druge zemlje. Zemlje proizvođači nafte su s padom cijena povećavale svoju proizvodnju kako bi pokrile zaduženja istraživanja u koja su se upustile nošene visokim cijenama tog energenta. Eroziji cijena pridonio je i sukob na Bliskom istoku između Saudijske Arabije i Irana. Pri tome, Iran nakon što su mu ukinute sankcije, može sad kupovati što god želi pa većom proizvodnjom nafte dolazi do novca za pokriće tih troškova. A što se tiče granica koje proizvođači mogu trpjeti što se tiče cijena nafte, Štern kaže da zemlje imaju različite troškove. Dok je u Saudijskoj Arabiji trošak proizvodnje jednog barela oko dva dolara, u Rusiji je to osam ili devet dolara, a u Hrvatskoj 13 ili 14 dolara.
Pad istraživanja
On očekuje da će zbog niskih cijena doći do pada istraživanja nafte, a onda i do pada proizvodnje, pa će cijene opet rasti.
– Kad cijena padne ispod 30 dolara po barelu, to izazove šok pa će doći do ponovnog rasta – kaže Štern.
Profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu Igor Dekanić ne očekuje da će cijena barela padati znatno ispod 40 dolara jer bi to dovelo do velikih problema kod svjetskih velesila poput Kanade i SAD-a koje bi zbog toga morale obustaviti crpljenje iz nekonvencionalnih izvora koje je dosta skupo. Najviše koristi pak od pada cijena nafte imaju veliki uvoznici tog energenta poput Kine i Europe.
S druge strane, velikim izvoznicima s ovako niskim cijenama izmiču iz ruku ogromni iznosi. Dekanić kaže i da je sadašnja cijena barela nafte na razini jedne trećine cijene od sredine 2014., a da je maloprodajna cijena goriva u Hrvatskoj samo 20 posto niža. Razlog tome su trošarine, koje su u cijeloj Europi znatno više nego u SAD-u. No ako cijena barela padne ispod 30 dolara, kaže Dekanić, može se očekivati da će i u Hrvatskoj cijene goriva pasti i ispod osam kuna za benzin odnosno sedam kuna za dizel. Najnovije prognoze za sljedeći tjedan pak govore da će gorivo u Hrvatskoj dodatno pojeftiniti, i to za nekoliko lipa.
>> Svjetske burze oštro pale, cijene nafte najniže u sedam godina
>> Eurodizel najjeftiniji u posljednjih pet i pol godina!
A cijene svega rastu