Bolji pokazatelji u SAD-u vratili su povjerenje na dioničkom tržištu, koje se prelilo i na tržišta u razvoju, uključujući i našu burzu. Prema pokazateljima za ovu godinu, među 43 promatrana burzovna indeksa, Crobex odmah iza argentinskog indeksa ima najveći prinos, od 10,52 posto. Tek jedan postotni bod manje je prinos Crobexa u godinu dana, što je također dobar pokazatelj u rangu svjetskih indeksa.
Priljevi u dioničke fondove
– Razlozi rasta indeksa u ovoj godini prije svega su vanjski, no ipak upućuju na to da potencijal na tržištu postoji – kaže Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze. No dodaje kako je rast djelomično vezan i za nisku prošlogodišnju bazu, ali i da ćemo ulaskom u EU sigurno postati interesantni stranima ulagačima.
Prema pisanju Bloomberga, zadnjeg tjedna u siječnju došlo je do priljeva čak 18,8 milijardi dolara u dioničke fondove na američkom tržištu, a oko tri milijarde u obvezničke fondove. Velik dio tih fondova ulaže u dionice tržišta u razvoju, među kojima je i hrvatsko tržište, kaže Lidija Gamulin iz InterCapitala. Stoga je to i bio snažan okidač za rast domaćih dionica. Veliki bum na domaćoj burzi bio je još početkom godine, nakon izbjegnute ‘fiskalne litice’ u SAD-u. Odnosno, fundamentalnih promjena, ni korporativnih ni makroekonomskih, na domaćem tržištu tijekom ove godine još nije bilo, a bit će tek nakon boljih makroekonomskih trendova koji će omogućiti veće prihode i dobit tvrtkama te tako i rast njihovih dionica. Nedavno su analitičari Erste banke iz Beča potvrdili da se smanjuje averzija ulagača prema riziku te da obilje likvidnosti i potraga za većim prinosima pridonose rastu koji će pružiti potporu tržištima kapitala u regiji u ovoj godini.
Bolja likvidnost
Prema istraživanju portala iCapital.hr, sudionici na domaćem tržištu pozitivna očekivanja imaju od dionica Adrisa, Tiska, Valamar Adria holdinga, Končara, Podravke i AD Plastika. Lošiji sentiment imaju prema dionicama Ingre, Atlantske plovidbe, Ine i Zagrebačke banke. Kao i prošli mjesec, najveća očekivanja ulagača od tržišta u sljedećih godinu dana, ali u većem postotku, jesu pad premije rizika ulaskom u EU, zatim potencijalne privatizacije te rast BDP-a. U sljedeća tri mjeseca najveća očekivanja od ulagača su poboljšanje likvidnosti tržišta te privatizacija i rast BDP-a i stranih dioničkih indeksa. S druge strane u sljedeća tri mjeseca lošim smatraju daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti, rezultate kompanija u prošloj godini i daljnji utjecaj europske dužničke krize. U odnosu na prošli mjesec, veća su očekivanja od hrvatskih dionica, a automatski zlato je postalo manje atraktivno. Rast optimizma zamjetan je i kod obveznica te nafte, dok su slabija očekivanja od novca i trezorskih zapisa.
>> Uzlet burze bio je kratka daha, do – korekcije