Slažem se s guvernerom da je nemoguće manipulirati tečajem da bi se povećala konkurentnost. Moglo se to učiniti do 2000. godine, no zbog značajnog povećanja dužničke eurizacije, prostora za to više nema. Istraživanje koje su nedavno napravile Marina Tkalec i ja upućuje na zaključak da tečaj dobro odražava vrijednost fundamenata pa ni nema opravdanja za deprecijacijom, kaže Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta koju zabrinjava da je sve manje izvjesna mogućnost brzog uvođenja eura, koja je za hrvatsku monetarnu politiku jedina izlazna strategija.
- Kako vrijeme protječe, a ekonomija stagnira, prije ili kasnije stagnirajući fundamenti zahtijevat će deprecijaciju tečaja. Što se euro kasnije prihvati, to je veća vjerojatnost da će tečajni rizici dovesti čak i do nove recesije - kaže dr. Vizek. Guverner je rekao da konkurentnost treba graditi putem plaća i poreza, a ne tečaja. I dr. Ljubo Jurčić tvrdi da bi devalvacija sad bila pogubna. Ona ide za tim da se poveća izvoz, ali više nemamo izvoznog proizvoda i izvoznih kapaciteta. Devalvacija ne dolazi u obzir, ali promjena tečajne politike potrebna je kao treća ili četvrta mjera, nakon što se utvrdi što i gdje proizvoditi, te uskladi fiskalna politika. Dođe li do promjena, spomenutim redoslijedom za godinu dana rate kredita bit će nešto veće, ali će biti plaća i posla. U suprotnom, rata će ostati ista, ali neće biti plaća, kaže Jurčić.
Guverner Rohatinski se u intervjuu Lideru pozvao na ocjenu MMF-a da konkurentnost ekonomije treba podržavati poboljšavanjem poslovnog okruženja. Priznaje da neke metode pokazuju da je tečaj realno precijenjen pet do 11 posto. Rohatinski tvrdi da bi 10-postotna deprecijacija tečaja kune proizvela troškovni udar na realni sektor od sedam posto BDP-a.
- Precijenjenost pet do 11 posto zanemariva je i ne treba je rješavati devalvacijom, mišljenje je i Hrvoja Stojića, bankarskog analitičara. Prilagodbu, kaže, treba provesti na drugi način, što se zapravo i čini kroz smanjenje plaća i drugih davanja, ali jedinični trošak rada može se mijenjati i povećanjem produktivnosti.
Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta upozorava da je nekoliko studija pokazalo da je prenošenje deprecijacije na troškove nelinearno, odnosno da se relativno veći dio deprecijacije prenese na cijene što je deprecijacija veća. Negdje ispod pet posto gotovo da nema direktnog utjecaja, a kako se iznos deprecijacije penje i što je frekventniji tako ima tendenciju da se u potpunosti prelije na cijene.
- O ravnotežnom tečaju napisane su tone knjiga i teško je nedvosmisleno reći gdje bi on trebao biti, jedino što je evidentno je činjenica da je Hrvatska s obzirom na razvijenost na realnoj razini cijena, ali u usporedbi s tranzicijskim zemljama i dugoročnim povijesnim kretanjem realnog tečaja, mogli bi se govoriti i neznatno većoj precijenjenosti od one koju spominje guverner, kaže dr. Tica.
Kud vodi devalvacija, svi koji smo zivjeli i u bivsoj drzavi znamo da devalvacija nije tu politiki nikamo odvela nego samo u propast . Sa druge strane svaka proizvodna djelatnost ionako je kalkulirana u Eurima pa stoga ne vidin razloga unositi neizvjesnost u novcanu politiku , Dvalvacija kao i uvijek odgovarala bi kojegakvim sivim grupacijama koje bi razno.raznim manipulacijama bez produktivne proizvodne djelatnosti rado natukla lovu.