Na tržištu djeluju četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima – Allianz ZB, Erste, Raiffeisen i PBZ Croatia osiguranje. Prve uplate osiguranika u te fondove počele su prije 14 godina. U drugi stup izdvaja se samo 25 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje, ostatak u prvi stup, ali i konzervativni izračun pokazuje da će mirovina iz drugog stupa biti osjetno veća od 25 posto ukupne mirovine.
Kombinirani model doći će do punog izražaja kad osobe ostvare pune uvjete za mirovinu prema kombiniranom modelu. Glavni motivi za prelazak na kapitalizirani sustav bile su demografske promjene i neodrživo stanje u tadašnjem mirovinskom sustavu – stopa zamjene (odnos posljednje plaće i prve mirovine) pala je sa 70-80 posto na 40-45 posto, koliko je iznosila potkraj 1990-ih. I danas, s obzirom na demografska kretanja u Hrvatskoj i na izrazito nepovoljan omjer zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, koji se približava omjeru 1:1, adekvatne mirovine za buduće umirovljenike mogu se ostvariti samo uz dodatnu štednju, za što je i namijenjen drugi stup.
Hrvatska je lani dobila 49.256 novih umirovljenika koji iza sebe imaju 32 godine staža, u dobi su od 61 godine i mogu očekivati 2201 kunu prosječne mirovine. Ukupan broj umirovljenika je milijun i 228 tisuća. Na 100 umirovljenika dolazi 115 zaposlenih. Prosječne mirovine najmlađih hrvatskih umirovljenika spustile su se na 38 posto prosječne plaće, a dugoročne procjene pokazuju da bi mirovine današnjih 40-godišnjaka mogle pasti na četvrtinu prosječne plaće.
Sredstva uplaćena u drugi stup ne troše se danas, nego će se trošiti tek kada današnji zaposlenici odu u mirovinu, što znači sigurnost budućih umirovljenika. Procjene demografa pokazuju da bi se udio radno sposobne populacije do 2050. mogao smanjiti sa sadašnjih 2,8 na 2 milijuna, a očekivani životni vijek građana se produljuje. Procjene kažu da bi se do 2050. životni vijek 60-godišnjaka mogao produžiti i za 23 godine (muškarci), odnosno 27 godina (žene). Ukratko, imat ćemo sve manje onih koji plaćaju doprinose i sve više umirovljenika, pa će sredstva na našim osobnim računima biti korisna da se prebrodi taj jaz. Stoga je razumno štedjeti za treću životnu dob i boriti se za kvalitetu života. Dodatno i izdvajanjem štednje u treći mirovinski stup. Zapadne zemlje to su prepoznale i intenzivno rade na mirovinskoj pismenosti.
