Sve više građana odlučuje vrijednosne papire, skupi nakit, pa čak i gotovinu čuvati u sefovima banaka. Ugradnja u stanove i kuće zahtijeva građevinske intervencije, a vjerojatnost da će netko opljačkati sef u banci stvarno nije velika. No, cijena takve sigurnosti nije simbolična; godišnjeg najma jeftinijeg od 300 kuna nema, a s veličinom sefa raste i trošak deponiranja – uglavnom na 1000 do 2000 kuna. Rekord drži Hypo sa 6300 kuna za svoj najveći sef od 560 tisuća kubičnih centimetara.
Polog za ključeve
Neke banke traže i povratni polog za ključeve sefova koje izdaju klijentima: u Erste banci 900, u Hypu 300 kuna. Najniži mogući rok najma ima HPB – samo tjedan dana za cijenu od 30 kuna. Popunjenost njihovih 1500 sefova je čak 72 posto i u porastu je u odnosu na lani. Sezonski, tijekom godišnjih odmora, sefovi se koriste i više. Rast interesa bilježi i OTP banka koja je pokrenula i akciju; za ugovaranje najma sefa bilo koje zapremine do kraja godine, omogućavaju besplatno korištenje šest mjeseci. PBZ, Zaba i Erste iznajmljuju najkraće na mjesec dana, Hypo na tri mjeseca, kao i Splitska banka, dok je minimum RBA godina dana.
Raspadljivo – nepoželjno
U čeličnim komorama vrijednosti se mogu čuvati trajno, ali i jednokratno, tijekom putovanja, liječenja i sličnih razloga izbivanja iz doma. Odlažu se nakit, plemeniti metali, filatelističke i numizmatičke zbirke, podatkovni mediji, ali i dokumenti i rezervni ključevi. Mnogi u njima drže police osiguranja, oporuke, papirnate dokaze o štednji, ulaganju u vrijednosnice... Tajne su sigurne jer u prostoru sa sefovima nema videonadzora ni kontrole sadržaja. Uvjet je da sadržaj ne ugrožava sigurnost zaposlenika ili drugih sefova; nepoželjni su zapaljivi, eksplozivni i radioaktivni predmeti te materije podložne kvarenju ili raspadanju.
