Privatno zdravstvo u Hrvatskoj raspolaže sa 17 posto vrijedne dijagnostičke opreme i zapošljava 16 posto zdravstvenih djelatnika, tj. oko 12.000 ljudi. No, na privatnike se, od ukupnih sredstava iz svih izvora, potroši tek 11 posto novca, dok je u razvijenim zemljama EU, kao što su Njemačka i Švedska, sudjelovanje privatnika i 30 posto.
O odnosu privatnog i javnog zdravstva u nas govori Zoran Knežević, predsjednik HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.
Pacijenti su sami stavili privatni sektor zdravstva na prvo mjesto po zadovoljstvu
– U Hrvatskoj ima prostora za širenje privatnog zdravstvenog sektora, uz drugačiji tretman nadležnih. Javne ustanove nisu okrenute tržištu, već usluge “prodaju” HZZO-u, za razliku od privatnika. Njima nije prioritet odnos s HZZO-om jer je ekonomski nepovoljan, a cijene usluga koje nude nisu realne – kaže Knežević, ujedno i vlasnik šibenske Poliklinike Vita.
Drže petinu dijagnostike
On smatra da se privatno zdravstvo treba širiti kao dopuna javnom, tako da je cilj dati pacijentu izbor mjesta gdje će dobiti brzu i kvalitetnu uslugu, neovisno o vlasniku ustanove.
– U sustavu se treba mijenjati percepcija privatnika kako bi se mogli najracionalnije iskoristiti svi raspoloživi resursi te kako bi se ušlo u održive investicije za unapređenje kvalitete skrbi za sve. Pacijenti su sami, prema istraživanju ICERTIAS-a o zadovoljstvu uslužnih tvrtki, domaći privatni zdravstveni sektor stavili na prvo mjesto – ističe Knežević.
Podsjeća da zbog štednje sve manje ljudi može doći s HZZO-ovom uputnicom u privatnu polikliniku, čime i gube, jer dugo čekaju na pregled u javnoj ustanovi.
Otežan nam je pristup novcu iz fondova EU, a problem je i pravna nesigurnost jer se propisi stalno mijenjaju
– Građani sada mogu otići s uputnicom samo k onima koji imaju ugovor s HZZO-om. Koliko je to zanemarivo vidi se iz činjenice da HZZO na privatnika troši oko 1,8 posto. Ako privatnici raspolažu sa 17 posto opreme (MR,CT,UZV), još se bolje vidi koliko pacijenti gube uz liste čekanja – kaže šef HUP-ove udruge za zdravstvo.
Jedan od problema je, ističe, i pravna nesigurnost poduzetnika u zdravstvu, jer se propisi neprestano mijenjaju.
Dobro plaćeni ne moraju van
– Pravilnik o radu liječnika iz javnog sektora u dopunskom radu kod privatnika u posljednjih se deset mjeseci drastično promijenio triput. U takvim je uvjetima teško organizirati poslovanje – napominje naš sugovornik.
Kaže da privatnicima u zdravstvu nije priznat status poduzetnika pa im je otežan i dolazak do novca iz fondova EU, ali da, s druge strane, nemaju teškoća s medicinskim kadrom, za razliku od javnog sektora, iz kojeg liječnici masovno idu u inozemstvo.
– Liječnici su kod privatnika adekvatno plaćeni i to je jedini putokaz kako ih zadržati. Od toga kroz poreze i prireze korist ima i šira zajednica. Što se tiče liječnika u javnom zdravstvu, oni mogu, uz odobrenje ravnatelja ustanove, raditi u slobodno vrijeme kod privatnika, ali s obzirom na praksu, nitko ne zna dokad će to biti moguće – kaže Knežević.
>> Koalicija HDSSB-HKS predstavila program za zdravstvo i sociijalnu skrb
