Predstojnik ureda DUDDI-ja Mladen Pejnović potvrdio nam je da će se prodaja 22,82 posto dionica Končara i 3,49 posto dionica HT-a na burzi obaviti na jesen, kako kaže, kad nakon ljeta malo oživi burza.
Sudionici tržišta kapitala kažu da bi uvrštenje tih dionica moglo popraviti likvidnost burze. No upitno je hoće li se to i dogoditi jer je njihova prodaja predviđena dražbom ili blok-transakcijom, što znači da će ih vjerojatno kupiti neki veći igrač na tržištu.
– Koliko će prodaja utjecati na likvidnost, ovisi o modelu prodaje.
Prodaja udjela trebala bi biti razbijena kako bi se u kupnju moglo uključiti više manjih ulagača – kaže Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze. Sudionici tržišta smatraju da je prodaja državnih dionica Končara dobra jer pokazalo se je da tvrtke u kojima država ima manji utjecaj imaju bolje upravljanje, odnosno dolaskom privatnih ulagača povećava se njihova efikasnost. Iako je prodaja dionica Končara mnoge iznenadila, ona je previđena strategijom upravljanja državnom imovinom.
Prema najavama prvi nacrt prodaje državnih tvrtki za sljedeću godinu, koji se treba predočiti EK, mogao bi biti gotov u rujnu. I dok sudionici tržišta kapitala pozdravljaju prodaju Končarovih dionica, pitaju se je li potrebno da se taj novac potroši za dokapitalizaciju Petrokemije. Samo zato što se godinama ulaže u tu kutinsku kompaniju, a većih pomaka nije bilo.
U prvom i drugom krugu država mora uložiti u Petrokemiju 250 milijuna kuna. Ovih dana Ministarstvo gospodarstva vodilo je razgovore s bankama o mogućnosti prolongiranja postojećih obveza kako bi imalo novac za Petrokemiju, a bankama vratilo novac od prodaje Končara.
Mirovinski fondovi, bez obzira na očekivanja, nisu sudjelovali u prvom niti će u drugom krugu dokapitalizacije, ali kako doznajemo, moguće je da to učine u trećem krugu. Ali tek trebaju napraviti računicu u kojem iznosu iako im je odnedavno otvorena mogućnost da u pojedinoj tvrtki mogu biti izloženi 20 posto.
>>Samo država želi ulagati u Petrokemiju
Dajte više ugasite tu Petrokemiju. To je postrojenje staro isto kao i OKI na Žitnjaku. Sagrađeno prije 60 godina kad je nafta bila jeftinija od vode. To je tehnologija konjskog pluga i sijanja rukom. Zato, to nitko ne želi ni za jednu kumu.