Nastave li europske vlade trošiti istom brzinom kao 2009. godine, Grčka neće biti nikakva iznimka sa 13 posto proračunskog deficita. Siječanj 2010. donio je rekordno izdanje državnih vrijednosnih papira, a samo su vlade eurozone prodale obveznice za 100 milijardi eura.
Agencije za rejting procjenjuju da će se države eurozone ove godine zadužiti 2200 milijardi eura kako bi pokrile povećane financijske potrebe i sve veći deficit. Sve do 2008. godine samo se nekoliko europskih država borilo s deficitom većim od poželjnih tri posto, a sada je to boljka svih. Čak će i oprezna Njemačka, koja je prije izbijanja globalne krize bila u suficitu, ove godine imati proračunski deficit od 5 posto BDP-a, EU 27 čak 7,5 posto, a Grčka ili Velika Britanija u debelom su minusu većem od 12 posto. Grčka bi, na primjer, ove godine morala prodati državne obveznice za 53 milijarde eura, da izađe na kraj s obvezama, a upitno je tko će ih i dalje kreditirati. Upravo ta činjenica u središtu je interesa vodećih ekonomista i medija koji se boje da bi nakon globalne krize mogla nastupiti velika kriza državnih dugova, pa i novi baloni na tržištu koji će proizvesti nove gubitke.
Sve dok centralne banke drže kamatne stope blizu nule, države iz povlaštenog kruga relativno povoljno dolazit će do kapitala (problematična Grčka u siječnju se zadužila uz 6 posto, a Hrvatska je u prosincu za američke obveznice ponudila 6,75 posto), ali sve više je upozorenja da izvlačenje svjetske ekonomije iz jedne krize stvara temelje za drugu. The Economist tako procjenjuje da su samo na američkom tržištu nekretnine dostigle fer vrijednost, odnosno dovoljno pale, dok su cijene nekretnina još uvijek precijenjene 30 posto u Velikoj Britaniji ili 50 posto u Australiji, Hong Kongu i Španjolskoj. Slično je i s tržištem dionica, koje je gledajući godinu u cjelini 2009. ponovno razveselilo ulagače, jer su cijene dionica na američkom tržištu tek 25 posto ispod razine na kojoj su bile 2007. Ako se gledaju dugogodišnje relacije, The Economist je uvjeren da su američke dionice još uvijek precijenjene 50 posto te na primjeru Japana podsjećaju koliko pad može biti dubok. Japansko je tržište još uvijek na četvrtini vrijednosti rekorda koji je postignut prije 20 godina, dok se NASDAQ nalazi na polovici razine koja je dostignuta u vrijeme dot.com manije.
Tranzicijske zemlje također plaćaju visoku cijenu krize, bez obzira na to je li se njihova ekonomija razvijala na izvozu kao u Sloveniji ili Češkoj ili pak na uvozu kapitala, gdje se smješta i Hrvatska. Opće je uvjerenje da će se izvozne ekonomije ipak lakše i brže oporaviti jer je prošlo vrijeme jeftinog kapitala kojim se pumpala domaća potrošnja. Odatle i pritisci na Jadranku Kosor da učini neizbježno i napokon izađe s planom znatnog smanjenja proračunskih rashoda.
To sve kao šuki nije znao da dolazi na naplatu ..... haha .... jaki min. fin. ..... ali zaboli me, najurit će ga ulica pa ćemu biti veselo .....