Ministri zemalja članica EU suglasili su se na sastanku Vijeća EU za gospodarstvo i financije (ECOFIN) u Luxembourgu s prijedlogom Europske komisije da nacrte svojih državnih proračuna, prije no što ih pošalju na usvajanje u nacionalne parlamente, predstave jedni drugima, te EK-u.
To će činiti svakoga proljeća, kako bi ih ostale zemlje članice imale vremena proučiti. Predviđa li neka vlada proračunski manjak, morat će ga dobro obrazložiti ne samo vlastitim parlamentarcima, nego i ostalim vladama u EU, čime bi se, očekuje EK, postigla veća fiskalna odgovornost i izbjegle bi se krize poput grčke.
Posebno bi se strogo proučavalo proračune zemalja kojima državni dug premašuje Paktom postojanosti i rasta najviše dopuštenih 60 posto bruto domaćeg proizvoda.
Podrobnosti kako će se provoditi ta odluka, koju će, očekuje se, potvrditi šefovi država ili vlada EU 27 na sastanku Europskoga vijeća 17. i 18. ovoga mjeseca u Bruxellesu, treba tek razraditi.
Kada je riječ o proračunskim manjcima, ministri su, kako je rekao predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy, koji je također sudjelovao na sastanku, odlučili reagirati već kada neka zemlja prođe kroz žuto, a ne samo kroz crveno, tj. kad joj se manjak počne približavati Paktom najvišoj dopuštenoj razini od tri posto. Takve bi se zemlje na neki način kaznilo, no, nije još dogovoreno kako.
Za prijedlog da se zemljama prekršiteljicama ograniči ili oduzme pravo glasa trebalo bi promijeniti Lisabonski ugovor, dok bi uskrata novca iz kohezijskih fondova pogodila najsiromašnije članice, koje ih i najviše koriste. Paktom predviđena globa od 0,5 posto BDP-a zemlju prekršiteljicu gurnula bi, pak, još dublje u crveno. Pitanje kazna bit će glavna tema za ručkom njemačke savezne kancelarke Angele Merkel i francuskoga predsjednika Nicolasa Sarkozyja 17. ovoga mjeseca, pred početak summita EU.
Kako bi se moglo na vrijeme reagirati, Eurostat će se od statističke agencije pretvoriti u istražno tijelo, koje će slati posebne inspekcijske timove u zemlje članice kako bi provjerili njihove državne račune. No, to bi mogao činiti samo kada nekoj zemlji proračunski manjak “prođe kroz žuto”.
Ministri su potvrdili da je Estonija ispunila kriterije za članstvo u Eurozoni, pa će ona 1. siječnja 2011. postati 17. zemlja ćlanica EU koja je uvela zajedničku valutu euro.
Pred početak ECOFIN-a, ministri iz 16 zemalja Eurozone, te Švedske i Poljske, potpisali su u ponedjeljak kasno navečer spise za uspostavu ranije dogovorenoga 440 milijarda eura teškoga fonda za pomoć zemljama članicama s teškoćama u ravnoteži plaćanja. S novcem koji će EK pridodati iz europskoga proračuna, te s ulogom Međunarodnoga monetarnoga fonda, čiji je predsjednik Dominique Strauss-Kahn također sudjelovao na sastanku, svota će se popeti na 750 milijarda eura.
*** Merkel ulazi sve dublje u seriju pogrešnih poteza. Potpomognuta sa ovim pariškim je**vjetrom mogla bi u crno zaviti većinu Evrope. Vrijeme je ozbiljno i traži hrabre državnike sa vizijom a ne poslušnike krupnog kapitala. Na žalost, ja ih ne vidim.