Najveći poslovi izmaknuli privatnicima

Državni zaštitari čuvaju čak 70% Vladinih zgrada

22.08.2012., Zagreb - Dolazak zastitara tvrtke Sokol Maric na stadion Maksimir uoci nogometne utakmice GNK Dinamo - NK Maribor.  Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
16.09.2015.
u 21:00

AKD-zaštita prošle godine s državom je imala poslove vrijedne 6,1 milijun kuna

Prema podacima iz državne riznice, od desetak milijuna kuna, koliko vrijedi tržište zaštite objekata Vlade RH ne računajući čuvanje tvrtki u državnom vlasništvu i jedinica lokalne samouprave unatoč institutu javne nabave, lani su čak 70 posto poslova dobile zaštitarske tvrtke u državnom vlasništvu.

Najviše je, 6,2 milijuna kuna, dobila je AKD-zaštita, dok je druga tvrtka u državnom vlasništvu, Fina Gotovinski servisi, dobila 670.000 kuna. Od privatnika najuspješniji je bio Sokol Marić s prihodom od 1,1 milijun kuna.

AKD-zaštita lani je radila za 26 državnih institucija – za Vladu, pojedina ministarstva, urede, povjerenstva, zavode, komisije, agencije. Najviše novca, 1,6 milijuna kuna, dobili su od Ministarstva financija te od MUP-a 1,1 milijun. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) dobili su milijun. Ministarstvo poljoprivrede platilo im je 410.000 kuna, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 330.000.

Državno, a tržišno

Drugi Sokol Marić uprihodio je pola milijuna kuna čuvajući Ministarstvo branitelja, a njegovi zaštitari čuvaju i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture te Ministarstvo graditeljstva.

Treća je bila Fina GS, tvrtka u vlasništvu Fine, koja je također u državnom vlasništvu, iako tvrde da posluju "isključivo na tržišnom principu". Kako bilo, Fina GS najviše je radila sa MZOS-om (446.000 kuna) te s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava (212.000 kuna), dok su od Ministarstva graditeljstva dobili 562,5 kuna.

Tek u nastavku slijedi niz privatnih tvrtki. Sigurnost Osijek od države dobiva 620.000 kuna, mahom za čuvanje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Zaštitari sesvetskog Bilić-Erića, kojim je do svog prošlogodišnjeg smaknuća navodno upravljao Vinko Žuljević Klica, čuvaju samo jednu državnu instituciju – MZOS, koji im je lani platio 572.000 kuna. Šesta je Zaštita Zagreb sa 262.000 kuna, pa V-grupa koja je od MUP-a lani dobila 199.000 kuna. Slijedi Securitas Hrvatska sa 122.000, pa Klemm sigurnost sa 2687 kuna dobivenih od Ministarstva poduzetništva i obrta.

Privatnici privatnicima

Ti su podaci izvučeni kao selektivni segment iz tog tržišta vrijednog 1,4 milijarde kuna. Inače, AKD Zaštita poslove dobiva na javnim nadmetanjima i drži između sedam i osam posto tržišta. Godišnji prihod nam je 90 milijuna kuna koje, a ovo što spominjete čini 6,5 posto našeg ukupnog prihoda, što vam je potvrda naše tržišne orijentiranosti, jer je i taj dio poslova koje navodite realiziran kroz javnu nabavu rekao nam je Neven Martić, predsjednik uprave AKD-zaštite.

– S obzirom na to da je na gotovo svim javnim natječajima raspisanim za zaštitarske usluge isključivi kriterij najniža cijena, korisnici naših usluga većinom su u privatnom vlasništvu, tako da nemamo komentara na ovu temu rečeno nam je u Securitasu Hrvatska, koja je lani s prihodom od 163,5 mil. kuna bila drugi najuspješniji zaštitar u RH, nakon Sokol Marića koji je uprihodio 304,5 mil kuna. Iz državnog proračuna Securitas Hrvatska dobio je samo 122.000 kuna.

>>Klemm: Kriv sam, no nisam htio oštetiti proračun

>>Tri hrvatske zaštitarske tvrtke u najvećem svjetskom koncernu

Komentara 2

CI
cinbenik
05:48 17.09.2015.

Od cega i od koga ih samo cuvaju.....Jedne od drugih,a poslije zastitari ucestuju u drzavnom udaru.Jasno je da je to HDZe udomljavanje .Pa jeli moguce da je to Titna Milicija radila skoro bezplatno u udnosu koliko nas danas koztaju zastitari koji su sve bogatiji,a drzava sve siromasnija ,a prijete i da preuzmu vlast.mozda bi im i trebalo dati her ih onda nebi imali od koga cuvati.

SL
sladjanabjelicic
08:40 17.09.2015.

Podsjetimo se ,ko je obezbedivao drzavne institucije u Jugoslaviji

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije