Prošlo je više od mjesec dana otkako je Europska komisija raspisala natječaj za promociju i marketing EU poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda “Enjoy, it’s from Europe” za 2020. u vrijednosti 200,9 mil. eura. Novac se ne dijeli po veličini članica već prema programima koje će EK odabrati ujesen, a povećali bi konkurentnost i potrošnju EU proizvoda širom svijeta. No teško da će i ove godine, točnije do 16. travnja, na stol EK doći ijedan projekt iz Hrvatske, skeptični su u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Pršutari “bistre” situaciju
– Razgovaramo i bistrimo situaciju, no još nema konkretnog dogovora hoćemo li se odazvati na natječaj – kaže Ante Madir, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta u kojemu je 16 proizvođača krčkog, dalmatinskog, drniškog i istarskog pršuta.
Nisu zadovoljni, kaže, što projekt nose proizvodi, a ne proizvođači koji u projekt trebaju uložiti i vlastiti novac, između 15 i 35%, ovisno o tome bi li nastupali na EU tržištu, trećim zemljama ili u tzv. multiprogramima najmanje dviju nacionalnih organizacija iz najmanje dvije države članice ili europskih organizacija.
No kako su, zahvaljujući zaštiti, hrvatski pršuti već traženi na domaćem te tržištima EU i regije neki pršutari smatraju kako od toga trenutačno ne bi imali nikakve koristi. Klaster drži 90% ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj, oko 400.000 komada godišnje, a iako proizvodnja raste i sve je više i domaće sirovine, samo domaće tržište još toliko ih godišnje “proguta” i iz uvoza.
Proizvođače zaštićene neretvanske mandarine brine pak već sada preniska otkupna cijena, nesređeni ugovori oko zakupa zemlje, kao i nepoticanje zamjene starih 40-godišnjih nasada novima.
– Ne možete se za nešto kandidirati ako ne znate hoćete li sutra uopće proizvoditi – kaže proizvođač Neven Mataga.
Još nema odaziva
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) koja je pozvala proizvođačke organizacije i gospodarsko-interesna udruženja da se uključe i ponudila im svoju pomoć, nadaju se kako će netko u sedmoj godini članstva RH u EU konačno iskoristiti novac koji nudi EK. No zasad nema odaziva. To je i zato što svi dobitnici natječaja prvo moraju uložiti vlastiti novac da bi im za 1,5 do tri godine, tek kad je projekt završen, EU vratila od 65 do 85% uloženog novca, objašnjava čelnik HPK Mladen Jakopović.
Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera za poljoprivredno-prehrambeni sektor, kaže kako je dosad bilo nekih pokušaja, ali nisu uspjeli.
– Načelno su hrvatski proizvođači zainteresirani za ovaj projekt, koji je osnažen nakon uvođenja ruskog embarga, no nemamo dovoljno kapaciteta da jednu jaku promotivnu kampanju istjeramo do kraja – kaže Blažić.
Uvjerena je u veliki potencijal u voćarstvu (mandarine, jabuke), suhomesnatim proizvodima (baranjski kulen, pršut), mesu (hrvatska junetina) i mliječnim proizvodima. No najveći je problem što proizvođači nisu udruženi, nemaju traženi udjel na tržištu (od 20% naviše) i ne mogu ili ne žele sudjelovati u sufinanciranju ovakvih kampanja.
Posljednji podaci EK govore da su se dvije ranije kampanje teške 3,9 mil. eura provodile ili se provode i na našem tržištu, od čega EU sufinancira više od 50%. Radilo se o trogodišnjem projektu promocije ovčjeg mesa i sira u Njemačkoj, Grčkoj, RH i Bugarskoj koju je provodila bugarska Nacionalna udruga za uzgoj ovaca i ovčjeg mlijeka i sira te promocija povrća iz Slovenije, posebice organskog ptujskog luka, koji na tržištu Austrije, RH i Slovenije provodi zajednica proizvođača “Skupina vrtovi panonski”.
Uzaludno bacen novac , pa odakle bi trebao doci prsut ,? Iz Egipta ?Zemlje i narodi koji drze do svog dostojanstva kupuju domace ,ako ne mogu prsut napravit ,jest ce swarcwaldsku sunku (u kojoj se tuše i Hrvati)