Ekonomski institut Zagreb u svojim polugodišnjim prognozama najavljuje rast gospodarstva veći od tri posto u iduće dvije godine.
Za razliku od Vlade koja u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike najavljuje usporavanje rasta BDP-a u 2018. na oko 2,8 posto, ekonomisti iz EIZG-a ipak vjeruju da će ekonomija rasti 3,3 posto.
Proračun u debelom plusu
Prijetnji optimističnom scenariju ima podosta, od odnosa sa susjedima koje mogu zaustaviti velike investicije poput Pelješkog mosta do izazova za stabilnost proračuna koji leže u raznim tužbama dignutima protiv države. Tako EIZG navodi da bi pozitivne trendove mogle “ozbiljno ugroziti” rastuće dospjele neplaćene obveze u zdravstvu, restrukturiranje duga Hrvatskih autocesta, bankovne tužbe povezane sa švicarskim frankom, konačna odluka i način otkupa dionica Ine od MOL-a, tužbe povezane s lex Agrokor te potencijalni rast kamatnih stopa u Europskoj uniji. Ističu i da Vlada Andreja Plenkovića ima poprilično slab reformski potencijal. Međutim, ako se izbjegnu negativni utjecaji, proračun bi mogao biti u plusu već iduće godine, uvjereni su u EIZG-u. Naime, ekonomisti najavljuju da će proračun opće države 2018. godine biti u plusu 0,5 posto BDP-a što je gotovo 1,8 milijarde kuna. Ponešto su rezerviraniji prema potencijalu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u od Vladinih prognostičara jer za iduću godinu najavljuju javni dug na razini od 80 posto BDP-a, dok u Smjernicama piše da će krajem 2018. biti na razini od 78,3 posto BDP-a, a riječ je o nekoliko milijardi kuna razlike između dvije prognoze. Uz drastičan pad investicijskih aktivnosti tijekom krize najavljeni rast ulaganja od 6 posto u odnosu na 2016. nije dovoljan da bi znatnije povukao ekonomiju, već će se širenje gospodarstva i dalje temeljiti na većoj potrošnji građana i države i dijelom na većem izvozu roba i usluga. Kako ubrzava rast uvoza zbog veće potrošnje, utjecaj izvoza na rast gospodarstva sve je manji.
Cijene će porasti 1,5 posto
Ekonomski institut Zagreb očekuje znatniji rast kreditnih aktivnosti u 2018. godini. Uvjereni su da će rast kredita iduće godine biti oko 3,4 posto. Tečaj kune ostat će vrlo sličan trenutačnom i kretat će se oko 7,44 kune za jedan euro, ali kupovna će moć blago oslabjeti. Naime, rast turističke potrošnje, trgovine na malo te korekcija cijene električne energije koja će se preliti na većinu proizvoda potjerat će, kažu u Institutu, iduće godine cijene na gore čak 1,5 posto, dok se inflacija u ovoj godini zadržala na 1,1 posto zahvaljujući padu cijena nafte na svjetskim tržištima.
Kako sad to? Pa zar Hrvatska ne bi trebala biti pred "slomom", "bankrotom" i pocascena dugim nizom katastroficarskih epiteta, kako je kod nas sve naj gore, najlosije, kako se "raspadamo" kako nam ljudi bjeze... i slicne idiotarije iz arsenala nasihh trash ljevicarskih, sektaskih i neostaljinistickih medija? Kako sad to???? Ljuti ce se nase susjedstvo kaj jos nismo propali.