Nova strategija za poticanje obnovljivih izvora energije značajno je smanjila kvote za proizvodnju izazvavši lavinu nezadovoljstva ulagača jer su pod upitnik dovedene tekuće investicije i budući planovi. O posljedicama te odluke i pitanju gasimo li time i budući razvoj domaće tehnološke industrije raspravljalo se na panelu 'Kamo vodi hrvatska strategija za obnovljive izvore energije' na drugom danu Energy Investment Foruma 2014 u organizaciji Poslovnog dnevnika.
"Nacionalni akcijski plan nikad nije javno objavljen, o njemu nije provedena javna rasprava ako ne računate tri tjedna koja je proveo na internetskoj stranici Vlade, pri čemu nijedna primjedba stručne javnosti nije uvažena", kritizirao je Vladu Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju pri HGK. Zbog toga, kaže, postoji niz projekata koji bi se sutra mogli realizirati, no prisilno su stavljeni na čekanje.
Energija proizvedena iz sunca gubitnik je nacionalnog akcijskog plana, smatra direktor Soltecha Zlatko Bukovac. "S obzirom na insolaciju koja je u Hrvatskoj 50 posto bolja nego u Njemačkoj, razvoj solarne energije je dosegnuo razine koje nisu vrijedne spomena. S godišnjom kvotom od 12 megavata to nije igra za velike igrače", rezigniran je Bukovac. "Kad smo dali protuprijedlog rekli su nam da se to više u Europi ne potiče. Istina, danas ne više kao prije, ali zaboravlja se koliko je tamo postrojenja već instalirano", napominje Bukovac.
Kritike je očekivano odbacio direktor HROTE-a Ivor Županić podatkom da Hrvatska bilježi velik rast obnovljivih izvora energije. U 2011. imali smo 33 elektrane, na kraju prošle godine 648 elektrana priključeno na mrežu u čemu je najveći broj onih sunčanih. "Možda je akcijski plan nespretno izveden, ali diskrecijsko je pravo svake države da sama odlučuje o proizvodnji", odgovorio je na prozivke rekavši da je spornim planom proizvodnja solarne energije povećana sa 45 na 52 megavata. Premda su tarife snižene to je bilo nužno da se sustav ne uruši poput drugih zemalja, a unatoč smanjenju Hrvatska će ove godine proizvođačima platiti više od milijarde kuna u usporedbi s prošlogodišnjih oko 500 milijuna kuna.
Kad su u pitanju moguće investicije, direktor korporativnog razvoja RWE-a Hrvatska Goetz Hanau istaknuo je da europski trendovi idu u smjeru decentralizirane proizvodnje. "Trend ide u smjeru razvoja održivih rješenja za solarnu proizvodnju kućanstva. U Hrvatskoj su za to resursi vrlo dobri i potražnja je daleko veća od ponude", istaknuo je Hanau.
I s nižim tarifama moguće je naći model koji bi poticao obnovljive izvore, a državi donosio rast BDP-a i zaposlenosti te korištenje domaće tehnologije, smatra Davor Mladina, član Uprave Končara. "Svjetska iskustva pokazuju da su natječaji maksimalno zapošljavaju domaći resursi i stvaraju radna mjesta, a da istodobno budu zanimljivi za 'developere' što naravno ovisi o projektu", zaključuje Mladina.
Zadnju informaciju koju imamo vezano za solarne elektrane u Hrvatskoj je da se rade nova mrežna pravila koja će obavezati sve investitore za vlastitu potrošnju na registraciju elektrana HEP-u, ishođenje Elektroenergetske suglasnosti, zamjenu brojila u dvosmjerno digitalno , izmještanje mjerne opreme na fasadu ili ulični SPMO, uređaj za ograničavanje injektiranja u mrežu i pripadajući glavni projekt kao i ovlaštenog izvođača radova, voditelja pokusnog rada sa mjerenjima u pokusnom radu, dovesti će ovaj vid ulaganja u zone bez povrata. Predviđeni troškovi spajanja bez obzira na snagu, bila ona 1 kW ili 100 kW biti će od 15 do 20.000 kn. U svakom slučaju poduzimaju se sve radnje da se hrvatskim malim investitorima onemoguće uštede čak i za vlastitu potrošnju. Najava je da će se i elektrane koje se sagrade bez dozvole npr 4- 5 kW, HEP proglasiti ilegalnim i kupce kao potrošače iskopčati iz mreže, jer predstavljaju opasnost zbog povećanja napona u mreži koju uzrokuje izgaranje elektrouređaja i opasnost po njihove radnike koji rade na mreži pod naponom jer se u tom trenutku ne isključuje pretvarač. Što nas sve još čeka u sunčanom hrvatskom biznisu teško je za predvidjeti.