Europska ekonomija oporavlja se brže nego što je dosad bilo očekivano, a i hrvatsko gospodarstvo u ovoj će godini rasti više nego što su to predviđale proljetne gospodarske prognoze Europske komisije.
Nova, naime, prognoza Komisije u ljetnom izdanju predviđa rast hrvatskog BDP-a za 5,4 posto u ovoj godini, što je gotovo pola postotnog poena više nego prije, u proljeće prognoziranih 5 posto rasta. Ipak, Komisija u ljetnoj prognozi smanjuje procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2022. godini, sa 6,1 posto prognoziranih proljetos, na 5,9 posto prognoziranih jučer u sklopu ljetnih gospodarskih prognoza.
“Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući sa snažnim rezultatima iz druge polovine 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast realnog BDP-a za 5,4 posto u 2021. i 5,9 posto 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, piše u dokumentu Europske komisije u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.
Turistička sezona bit će puno bolja od prošlogodišnje, ali ostat će “dosta ispod” razine sezone 2019., procjenjuju ekonomski stručnjaci Komisije. Pozitivan razvoj događaja porast je u otvaranju novih radnih mjesta, što Komisija pripisuje sektorima ugostiteljstva i turizma, informacijskih tehnologija te građevinskom sektoru.
To je u skladu sa snažnim pokazateljima investicijskih podataka, a u Komisiji očekuju da će se rastinvesticija još ubrzati, uglavnom zahvaljujući podršci ulaganjima koja stiže iz europskih fondova kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen upravo danas dolazi u Zagreb kako bi službeno objavila zeleno svjetlo za taj plan, vrijedan 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima iz EU.
Prema ljetnim ekonomskim prognozama Komisije, rast u Europskoj uniji u prosjeku će ove godine biti 4,8 posto, a 2022. za 4,5 posto, što će biti najbrži rast za sve (u prosjeku) države članice u proteklih nekoliko desetljeća. Hrvatska, dakle, raste brže od tog prosjeka Unije, ali je, podsjetimo, 2020. imala natprosječni pad BDP-a koji je bio četvrti najveći u EU (-8%, najveći nakon Španjolske, Italije i Grčke). To znači da Hrvatska neće biti među članicama koje će se najbrže vratiti razini BDP-a prije koronakrize, a neke od njih očekuju taj povratak već u trećem kvartalu ove godine.
– Naša gospodarstva uspjela su se ponovno otvoriti ranije od očekivanog zahvaljujući učinkovitoj strategiji ograničavanja epidemije i zahvaljujući napretku u cijepljenju – poručio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, predstavljajući optimistične prognoze.
Dodao je kako u Europskoj komisiji smatraju da države trebaju nastaviti s mjerama potpore gospodarstvu dokle god je to potrebno, odnosno vrlo se postupno okretati drukčijim fiskalnim mjerama od onih koje su uvedene tijekom pandemije.
– U međuvremenu, ne smije biti opuštanja u procjepljivanju Europljana – dodao je Dombrovskis.
Od onih nekih nada da ćemo se vratiti na BDP iz 2019. u 2023. godini ostalo je ništa, sve je izglednije da ćemo se vratiti tek 2025. ako uopće, dok smo onaj BDP iz 2008. skroz zaboravili... Niti sve te tuste milijarde iz EU-a nam ne mogu pomoći, em skoro sve to ide u javni sektor, em više nema ljudi koji bi se borili s birokracijom i nešto pokrenuli...