EUROSTAT

Stopa slobodnih radnih mjesta u EU nepromijenjena, a evo kako stoji Hrvatska

Radnici na gradilištu
Foto: Reuters/ PIXSELL
19.03.2018.
u 08:17

Među zemljama EU čijim je usporedivim podacima Eurostat raspolagao najvišu je razinu nepokrivene potražnje za radnom snagom u četvrtom tromjesečju prošle godine bilježila Češka, iskazanu u stopi slobodnih radnih mjesta od 4,4 posto.

Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj blago je porasla u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, dok je na razini Europske unije ostala nepromijenjena u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u razdoblju od listopada do prosinca 2017. porasla na 1,6 posto, s 1,5 posto koliko je iznosila u prethodnom tromjesečju, izvijestio je Eurostat.

U četvrtom tromjesečju godine ranije Hrvatska je bilježila stopu slobodnih radnih mjesta od 1,4 posto.

Stopa iskazuje odnos ponude i potražnje na tržištu rada, pri čemu više stope očituju nepokrivenu potražnju za radnicima.

U Hrvatskoj je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju stopa slobodnih radnih mjesta u uslužnom sektoru ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno tromjesečje kada je iznosila 1,3 posto.

U proizvodnom i građevinskom sektoru kliznula je na 1,2 posto, sa 1,6 posto, signalizirajući da su poslodavci bili uspješniji u potrazi za radnicima.

Na razini Europske unije sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta zadržala se u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju na razini prethodna tri mjeseca kada je iznosila 2,0 posto, izračunali su u Eurostatu.

Istu je vrijednost bilježila i u eurozoni, nakon blagog rasta u odnosu na prethodno tromjesečje kada je iznosila 1,9 posto.

I u EU i u eurozoni veću je nepokrivenu potražnju za radnom snagom pri kraju 2017. godine bilježio uslužni sektor, uz stopu slobodnih radnih mjesta od 2,3 posto.

U proizvodnom i građevinskom sektoru iznosila je 1,8 posto u EU, te 1,7 posto u eurozoni.

Među zemljama EU čijim je usporedivim podacima Eurostat raspolagao najvišu je razinu nepokrivene potražnje za radnom snagom u četvrtom tromjesečju prošle godine bilježila Češka, iskazanu u stopi slobodnih radnih mjesta od 4,4 posto.

Slijede Belgija s 3,4 posto, Njemačka s 2,8 posto, te Nizozemska i Velika Britanija s po 2,6 posto.

Najnižu je stopu slobodnih radnih mjesta u promatranom razdoblju bilježila Grčka, od 0,1 posto. Slijede Španjolska s 0,7 posto i Bugarska i Portugal s po 0,8 posto.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije višu stopu slobodnih radnih mjesta bilježile su 23 zemlje EU-a a najviše je poskočila u Češkoj, za 1,4 postotnog boda.

Slijedi Nizozemska s povećanjem stope za 0,6 postotnih bodova, te Belgija, Mađarska, Austrija i Finska gdje je porasla za po polovinu postotnog boda.

U Bugarskoj i Španjolskoj ostala je nepromijenjena a u Grčkoj i Rumunjskoj pala je za po 0,2 postotnog boda.

Europski statistički ured izdvojio je Dansku, Francusku, Italiju i Maltu u zasebnu tablicu budući da njihovi podaci "nisu striktno usporedivi".

Pogledajte i što će se promijeniti uvođenjem eura:

Radnici na gradilištu
1/10
Ključne riječi

Komentara 2

ST
sttipe
13:32 19.03.2018.

Jednom u 500 godina imamo šansu da potražnja za radnicima, makar i sezonska, podigne plaće, da bar donekle pratimo zapad. I šta se događa?? Pokušavaju uvest 100 000 ukrajinaca, srba i muslimana iz bosne... Sabotiraju "tržište", u koje su se kleli, dok su 30 godina non stop dizali cjene... Ako ovo nije teroristički akt protiv rh, neznam šta je!! Uplašili se da će im propast organizirano protjerivanje stanovništva, u Irsku i Njemačku...

IV
ivanjoksimovic
08:37 19.03.2018.

Nista ta statistika ne znaci, i uopste nije vazna. Nego vi objavite statistiku koliko je ljudi u poslednjih dana napustilo drzavu, koliko ima nezaposlenih u drzavi danas, kada je 5% stanovnistva napustilo drzavu u poslednje 3 godine, i statistiku koliko danas stanovnika zivi ispod ruba siromastva. E to kad objavite, tada cete znati pravo stanje. Delimicno te podatke ima index mundi, bez podataka za ovu i proslu godinu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije