Udruga stranih ulagača (FIC) pozdravlja nastojanja Vlade RH da na poticaj Europske Komisije i Procedure Pretjeranog Deficita dodatno smanji proračunski deficit za 1,3 milijarde kuna.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
- To će (ako Europska Komisija ocjeni dovoljnim) utjecati na poboljšanje rejtinga Hrvatske, čime će ne samo Vlada nego i sve tvrtke imati povoljnije mogućnosti financiranja na domaćim i inozemnim financijskim tržištima, a otklonit će se opasnost neodrživosti državnog deficita i javnog duga i posljedice takvih događaja za poslovno okruženje u Hrvatskoj.
Međutim, mislimo da se iznos od 1,3 milijarde kuna (ali i veći iznos) mogao naći na rashodnoj strani proračuna. Tvrtke u privatnom sektoru suočene recesijom koja traje već petu godinu već su svoje troškove (materijalne) smanjile ne za 1% (koliko bi 1,3 milijarde iznosilo u odnosu na ukupnu rashodnu stranu proračuna zacrtanu na 127,6 milijardi kuna), ne za 10%, već i preko 20%. Smatramo da ima još prostora na rashodnoj strani, od Korištenja dobara i usluga, Subvencija (osobito za Trgovačka društva u javnom sektoru, koja su već trebala provesti restrukturiranje), a i Naknade zaposlenima bi bile manje da se konsolidiraju agencije i dijelovi ministarstava čiji se djelokrug rada preklapa.
Stoga nas žalosti što se najavljuje uvođenje novih poreza i nameta na telekomunikacije. Telekomunikacijski sektor je učinio najviše na povezivanju raštrkanih dijelova Hrvatske, te omogućio poslovanje u ruralnim dijelovima Hrvatske. Takav bi potez ozbiljno pogodio telekome koji se pripremaju na gubitak prihoda od roaminga uslijed nedavnih odluka Europske Komisije.
Usporilo bi to investicije telekom operatera koji su već jednom prilikom zbog poreza izgubili više od 800 milijuna kuna (25%-tno smanjenje investicija kao posljedica uvođenja poreza), a da se pritom ne zaboravi kako su već telekomi pripunili državnu blagajnu s novcem za LTE koncesije. U 2013. su porasla ulaganja telekom operatera i to u infrastrukturu i to više od 10 posto, ali su sada na razini od 2010. godine. Državni proračun bogatiji je za preko milijardu kuna prodajom digitalne dividende, a samo je HAKOM priskrbio državnom proračunu u 2013. oko 800 milijuna kuna.
Smanjenje investicija bi ugrozilo kvalitetu usluga prema korisnicima i smanjilo konkurentost poslovanja iz Hrvatske.Isto tako zabrinjava predloženi način ubiranja takvog poreza/nameta na ukupni prihod. Time se radi razlika između operatera i utječe na konkurenciju tržišta telekomunikacija. Dva najstarija telekoma provela su puno dulje vrijeme na tržištu i uspjeli su u projektnim ciklusima koji su dulji od 10 godina (standardni projektni poslovni horizont) isplatiti svoje inicijalne investicije i ubiru uvećani prihod i dobit koja je sve manje opterećena troškovima ulaganja. Treći i svaki drugi (novi) telekom (treba napomenuti da na hrvatsko tržište mogu od 1.7.2013. godine pristupiti i svi drugi telekom operateri koji su prisutni i registrirani u nekoj od zemalja EU) nije dovoljno vremena na tržištu da bi im se investicija dovela do razdoblja povrata (koja se standardno računa na 10 i više godina). Time se riskira čak i odlazak trećeg telekom operatera i odbijanje svakog novog operatera, čime se riskira ukupni godišnji prihod trećeg telekoma (i svih novih operatera), godišnje koncesijske naknade trećeg telekoma (i svih novih operatera), gubitak tih radnih mjesta, porezi i doprinosi koji bi se izgubili, te gubitak perspektive mladih stručnjaka telekomunikacijskih profila koji se tek školuju. A tu su i tvrtke dobavljači telekomunikacijske opreme i drugi, pa treba računati i njihove godišnje prihode i radna mjesta, kao i poreze i doprinose koji bi se tim potezom izgubili odmah, ali i na srednji i dugi rok.
Treba napomenuti da se HAKOM-ove procjene efekata ulaska trećeg operatera na razdoblju 4 godine od ulaska kreću od poboljšanja usluga za krajnjeg korisnika za preko 100% do pada cijena od oko 40%, što kumulira u ukupnim uštedama za korisnike između 3 i 11 milijardi kuna.
Treba naglasiti kako uvođenje ovakvog poreza u travnju tekuće poslovne godine bitno mijenja poslovne planove ne samo u telekomunikacijskom sektoru, već i u sektoru dobavljača telekomunikacijske opreme (koja je također jedna od značajnih industrija kako po zapošljavanju, tako i po izvozu), te u svim sektorima kroz troškove telekomunikacija za tekuću poslovnu godinu i slijedeće godine. Procjene su da telekomunikacijski sektor zajedno s dobavljačima predstavlja 2% ukupnog godišnjeg BDP-a Hrvatske, dok je učinak telekomunikacijskih tehnologija na povećanje efikasnosti u drugim sektorima procjenjuje na 5% godišnjeg BDP-a.
Time se nastavlja neizvjesnost poslovanja i neizvjesnost poreznih politika, koje su identificirane kao jedna od pet glavnih prepreka investiranju u Hrvatskoj i dolasku stranih ulagača u našoj Bijeloj knjizi 2013.
Molimo Vladu RH da razmotri ove argumente i da uštedi rezovima na rashodnoj strani proračuna.
>> Vlada menadžerima reže plaće, evo za koliko
