Uoči glasovanja privremenog vjerovničkog vijeća o planu nagodbe vjerovnika Agrokora koji je pripremila izvanredna uprava predvođena Fabrisom Peruškom, čini se da je većina sporazuma postignuta te da neće biti široke fronte protiv nagodbe. Ipak, mač koji visi nad nagodbom i dalje je u rukama Adris grupe koja ne popušta i ne želi povući osporavanje tražbina vlasnika obveznica, a Franck upozorava da dogovor s bankama o otpisu potraživanja na mjenicama s regresnim pravima nije zaključen.
Otpis regresnih prava
– Nije sporno da uprava Francka razgovara s izvanrednom upravom koju vode Fabris Peruško i Irena Weber, a koji su pokazali veliko razumijevanje za mirno rješenje spora. Pregovori su rezultirali stvaranjem povjerenja kao temelja za postizanje održiva rješenja Francka kao vjerovnika. No, važan je preduvjet zadovoljavajućeg rješenja konačni dogovor s bankama, koje mogu iskazati regresno pravo namirenja prema dobavljačima, a tog dogovora još nema. Izvanredna uprava predložila je model razrješenja pitanja regresnih tražbina dobavljača koji smatramo da je potpuno fer prema svim akterima u ovom procesu te se nadamo da će banke spomenuti model biti spremne realizirati. Gospodin Peruško pokazao je spremnost za operacionalizaciju i podršku u provedbi ovog načelnog dogovora – poručio je Franck.
Ovo je prva izjava te kompanije, koja se suočila s prijetnjom naplate čak 360 milijuna kuna na ime regresnih prava, iz koje se može naslutiti dogovor. Saznajemo da su se izvanredna uprava i Franck, ali i Sokol Marić i Alca, dogovorili o priznavanju zaloga pa je velika prepreka dogovoru uklonjena. Ipak, ako je točno da su se banke djelomično povukle iz aranžmana po kojem će tvrtkama opterećenima regresnim pravima otpisati 65 posto duga, onda će se situacija ponovno zakomplicirati. Taj je dogovor bio pobjeda procesa u dijelu da se osigura dugoročna pozicija dobavljača, odnosno dijela hrvatskoga gospodarstva koje proizvodi prehrambene proizvode.
Situacija s Adris grupom nije se razriješila jer i dalje nema dogovora. Od te tvrtke može se čuti da nema ni intenzivne komunikacije. Iako se špekuliralo da Adris traži visoku stopu naplate, to nije točno, traži istu razinu naplate kao i vjerovnici koji su naplatili i više duga s manje jakim jamstvima. Špekulira se da bi Rovinjani pristali na naplatu 40 posto, a to znači oko 400 milijuna kuna. Bez njih nema ni sudjelovanja vlasnika obveznica u nagodbi jer im je Adris osporio sva potraživanja pa se mogu naplatiti isključivo kroz roll-up kredit, a 680 milijuna eura vrijedne obveznice, odnosno namirenje tog dijela potraživanja, mogu dokazivati jedino sudskim procesom, iako je modelom namirenja za taj dio tražbina rezervirano oko 25 posto vlasničkih udjela u novom Agrokoru.
Ignoriranje mirovinaca
Kao zanimljiva ilustracija procesa izvanredne uprave svakako se može uzeti sazivanje skupštine Leda za 13. srpnja 2018. godine, odnosno nakon očekivanog datuma postizanja nagodbe. U kompaniji Agrokor ima nešto više od 48 posto udjela, odnosno nema većinski paket, a velike udjele imaju mirovinski fondovi koji su tražili nadopunu skupštine dioničara u kojoj traže razna objašnjenja, ali prije svega izvještaj uprave Leda i Nadzornog odbora tvrtke u kojoj su suvlasnici o tome zašto, unatoč upozorenjima, nisu podnijeli revidirana financijska izvješća za 2017. godinu. Nadopuna dnevnog reda skupštine je prihvaćena, ali neće imati nikakva utjecaja.
Skupština je i dalje nakon nagodbe, a na dnevnom redu je prenošenje imovine Leda na zrcalno društvo. Ignoriraju se time zahtjevi manjinskih vlasnika društva, a to su svi građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima. U još nekim tvrtkama u kojima Agrokor ima suvlasništvo dioničari se žale na ignoriranje njihovih prava, ali od početka je stvar postavljena tako da su suvlasnici posljednji u redu naplate, odnosno da će izgubiti imovinu koju su u Agrokoru imali. Svi osim Agram investa, koji je imao polugu osporavanja jamstava koja mu je omogućila odštetu u obliku prodaje Agrolagune.
