Nikada dosad nisu velike sile – SAD i Rusija – ovako žestoko udarale jedna po drugoj preko Hrvatske braneći svoje interese i svoj utjecaj. Pritisaka na Hrvatsku uvijek je bilo, ponekad i ucjena, no ovaj sukob, nominalno vezan za Agrokor, LNG i Inu, predstavlja novi trenutak. No on nije nelogičan ni neočekivan i može se promatrati na više razina, od toga da su Rusija i SAD u novoj fazi odnosa, preko toga da je Hrvatska dijelom sama kriva što se našla u poziciji da se otvorila pritiscima zbog vlastitih propusta, do toga da je trenutačna situacija u kojoj se nalazi Hrvatska svojevrsna aberacija u odnosu na proklamiranu orijentiranost američkoj strani.
Nije trebalo dugo čekati da ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov reagira na – za mnoge začudnu – izjavu američkog mu kolege Williama Roberta Kohorsta o tome da nijedna grupa u Agrokoru ne bi smjela imati više od 10 posto glasačkih prava, posredno se referirajući na Ruse, ali ne objašnjavajući kako bi to Hrvatska trebala ugraditi mehanizme zaštite, kako ih je nazvao, i kako je to uopće moguće napraviti u biznisu.
Jake poruke i ranije
– Nije dobro da veleposlanik daje savjete o tom pitanju. Mi iz Rusije to ne radimo. Ja sam profesionalac i to znam, a Kohorst nije profesionalni diplomat, nego biznismen. Stoga smatram da pokušava napraviti pritisak ili se umiješati – kazao je Azimov.
– Neka dođu američke banke i spase Agrokor. One to ne čine. A ruske su banke spremne to učiniti. Siguran sam da će one stabilizirati situaciju, one imaju resurse, potencijal i ekspertizu. Sberbank je spreman odigrati vrlo pozitivnu, konstruktivnu i stabilizirajuću ulogu. Pozivamo unutarnje i vanjske snage da ne postavljaju prepreke – dodao je veleposlanik koji je jučer u Zagrebu ugostio guvernera Sankt Peterburga te ih je primila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
– Bilo je jakih poruka i prije, ali ovo je definitivno nova situacija. Rijetko kada sam vidio američki stranu da toliko nema razumijevanja za neke stvari kod svog strateškog partnera Hrvatske. S druge strane, ruska je strana, s kojom je bilo natezanja, sada zadovoljna – govori nam jedan od dobrih poznavatelja vanjskopolitičkih odnosa Hrvatske. Inače, niz je dužnosnika, sadašnjih i bivših, odbio pod imenom i prezimenom govoriti o toj temi.
Hrvatska se, bez obzira na to koja je stranka bila na vlasti, HDZ ili SDP, uvijek jasno vezala za zapadnu opciju, euroatlantske integracije, ali s manje ili više otvorenim kanalom prema Rusiji. No kako sada izgleda stanje?
– Ovo je prešlo razine kanala komunikacije, sada Rusija preuzima strateške grane ekonomije i naravno da se druga, američka, strana pita: Dobro, gdje ste sada vi? – objašnjava naš sugovornik. Velike sile ne prezaju od zaštite interesa. Unatoč privrženosti SAD-u, i odande su u više navrata stizale nedvojbene poruke i pritisci na Hrvatsku.
Odustali od Družbe Adrije
Možda je najočitiji primjer bio pritisak Washingtona na Zagreb u vezi sa Sporazumom o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, poznatijim kao članak 98. I dokumenti koje je objavio WikiLeaks pokazali su koliko je Amerikancima bilo važno da ih Hrvatska podrži u toj namjeri da ostanu izvan važnog međunarodnog mehanizma. Hrvatska je u tom trenu bila u vrlo nezavidnoj situaciji pa se i argumentacija zašto se protivi američkom zahtjevu bazirala na argumentu da je nesuradnja principijelne prirode. Naime, objašnjavali su hrvatski dužnosnici američkim kolegama, Hrvatska mora izručivati svoje državljane Haagu pa ne smije poštedjeti američke, a i Europska komisija dala je preporuku Hrvatskoj da odbije potpisati taj sporazum.
Amerikanci su pojačali pritisak toliko da su jasno dali do znanja hrvatskim partnerima da će ukinuti sve oblike vojne i sigurnosne pomoći odbiju li njihov zahtjev. Drugi važan moment bilo je američko protivljenje hrvatskom pridruživanju ruskom projektu Družba Adria, koji je naposljetku Hrvatska zaista i odbacila, a i kasnije odbijanje uključivanju u projekt Južni tok ima istu pozadinu. S dolaskom administracije Donalda Trumpa i u drugim državama, primjerice u Njemačkoj, veleposlanici se odmiču od klasične uloge.
– Mogli bismo se sada pitati kako smo se uopće našli u ovakvoj situaciji da imamo problem Agrokora, tko je dozvolio da se stvori tako velika koncentracija kapitala, zašto dosad nije realiziran projekt LNG-a. Trebao je biti operativan još 2013. – kaže još jedan naš sugovornik i zaključuje: – Interesi velikih sila su logični. No Hrvatska treba odlučiti što su joj interesi i toga se držati.
SAD je spašavao Hrvatsku kada je bilo najteže, kada su srbi uz podršku baćuška htjeli ponovo porobiti i opljačkati Hrvatsku., a ruske banke su zelenškim kamatama opljačkale Agrokor i za taj kriminal treba provesti istragu.