ANALIZA

Gospodarska snaga zemalja članica EU: Kod nas se stvara tek svaki tristoti euro

Zagreb: Pogon tvornice Franck
Goran Stanzl/PIXSELL
22.12.2021.
u 10:23

Eurostat izračunao gospodarsku snagu zemalja članica EU

Kraj godine dobra je prilika za razne usporedbe pa se i Eurostat poigrao gospodarskom snagom pojedinih članica EU, ali i država kandidatkinja. Bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u tekućim je cijenama lani pao s 14 milijardi na 13,400 milijardi eura. Gospodarska snaga EU realno je u deset godina skočila blizu osam posto. Da je Velika Britanija ostala u sastavu Europske unije, ni to ne bi bilo dovoljno da EU sačuva poziciju drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

Kina je u deset godina digla svoj BDP dva i pol puta te je potisnula EU na treće mjesto. Sjedinjene Američke Države imale su lani nominalni BDP oko 20,1 tisuću milijardi eura, a Kina oko 15 tisuća milijardi eura. Svaki četvrti euro Europske unije stvoren je u Njemačkoj (25,1 posto), gotovo svaki šesti u Francuskoj (17,2 posto), svaki osmi u Italiji (12,3 posto) te svaki dvanaesti u Španjolskoj (8,4 posto).

Hrvatska u okviru Europske unije pridonosi s 0,4 posto BDP-a, odnosno kod nas se stvara tek svaki tristoti euro zajedničke države. Udio od 0,4 posto u zajedničkom europskom kolaču imaju još brojem stanovnika i površinom znatno manje Slovenija i Litva. Hrvatski se udio digao s 0,3 na 0,4 posto nakon što je Velika Britanija napustila EU. 

Britanija je pojedinačno još uvijek peta po snazi ekonomija svijeta, ali s Indijom za vratom, koja bi je ove godine mogla preteći. Najniži udio u europskom BDP-u ima Malta (0,1 posto), a slijede Cipar, Estonija i Letonija, svi po 0,2 posto.Za regionalne prilike nije naodmet primijetiti da je Srbija s nominalnim BDP-om od 46,8 milijardi eura gotovo sustigla Sloveniju, čiji je BDP lani bio 46,9 milijardi eura. Hrvatski je BDP lani pao s 55,6 milijardi eura na 50,2 milijarde eura, no već je ove godine taj gubitak nadoknađen.

Nominalni BDP, dakako, nije mjera razvoja neke zemlje, jer se on mora dovesti u vezu s cijenama i brojem stanovnika. Prema takvom paritetu, izračunao je nedavno hrvatski ekonomist Velimir Šonje, Hrvatska je gotovo 50 posto razvijenija od Srbije, koja ima oko tri milijuna stanovnika više. No isto tako Slovenija je oko 40 posto razvijenija od Hrvatske.

Srbija bi, prema procjeni Velimira Šonje, mogla s BDP-om po glavi stanovnika stići Hrvatsku za dva desetljeća, ali uz uvjet da njezina ekonomija svake godine raste dva postotna boda brže od hrvatske. Ovo bi desetljeće, zbog priljeva kapitala iz europskih fondova, trebalo biti desetljeće najsnažnijeg rasta u Hrvatskoj.  

 

>> Pogledajte i ovaj video - Vujčić: Ljudi se ne trebaju plašiti, plaće su rasle više od cijena u zemljama koje su uvele euro

Komentara 6

TA
Tajg
10:43 22.12.2021.

Gospoarska snage EU kontuirano pada zbog izmijenjenoga načela prijašnje gospodarske unije sada kao unije zaduženika. Kancler Kholovo obećanje je zloupotrebljeno ujedinjenjem sa istočnom Njemačkom ultimatumom poništenja njemačke marke, odnosno pada Berlinskoga zida.Preuzimanjem dugova banaka 2009,kao i kupnji bezvrijednih državnih papira država juga evrope I,G,E.F spriječava se bakrot tih država a samim tim stvara se kočnica razvoja evropske unije. 2024 g. evro papinata valuta game over!

CH
ChipiraniMultivakser
10:34 22.12.2021.

Ovo mora da je neka nova teorija zavjere, ja cujem naseg premijera kako jedino prica o rastu

SI
Silvio1
10:48 22.12.2021.

Ako Njemac kupi štrucu kruha u Njemačkoj doprinio je Njemačkom bdp-u sa 3 eura. Ako Hrvat kupi istu štrucu koja kod nas košta jedan euro doprinio je bdp-u sa jednim eurom. Tako bdp funkcionira. Prilično pogrešno ali jako praktično za ekonomiste i jako zbunjujuće za običnog neupućenog čovjeka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije