Prosječan hrvatski umirovljenik u mirovini danas provede 21 godinu i dva mjeseca. Da bismo se pobrinuli za kvalitetan život i u mirovini, trebamo početi štedjeti što ranije. Dobrovoljna mirovinska štednja jedina je štednja na koju je moguće dobiti prinose fonda, državne poticaje i dodatne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenima uplaćuju takvu štednju! Na ukupnu dobrovoljnu mirovinsku štednju koju uplatite tijekom kalendarske godine, od države kao poticaj dobivate još 15 posto tog iznosa. Maksimalan iznos državnih poticaja koji je moguće dobiti u godinu dana je čak 750 kuna, i to na ukupnu godišnju uplatu od 5000 kuna. Ako uplaćujete u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, u svima ćete ostvariti prinose, ali državni poticaji mogu se dobiti samo za uplate u jedan fond. Dio je to korisnih informacija i odgovora koje nam daje Gospodin Fin, prvi virtualni financijski pomoćnik mirovinskih fondova.
(*Izračuni su informativnog karaktera i nisu jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti.)
Andrijana Mušura Gabor, osnivačica laboratorija za bihevioralnu i eksperimentalnu ekonomiju na ZŠEM-u, koja je među prvima u Hrvatskoj doktorirala u području ekonomske psihologije, objašnjava kako svi možemo sami sebe potaknuti na štednju na kojoj će nam naše buduće "ja" biti jako zahvalno.
'Teško nam je donijeti odluku o štednji jer ona podrazumijeva da se sada odričemo za dobrobiti u kojima ćemo uživati u budućnosti. Kod dobrovoljne mirovinske štednje, sa 55 godina moguće je dobiti jednokratnu isplatu do 30 posto ušteđenog iznosa. Vizualizirajte takve pogodnosti jer je to alat koji nam pomaže u nadilaženju pristranosti vezanih uz štednju. Mentalno računovodstvo pruža nam bolje razumijevanje vrijednosti štednje koju ćemo koristiti u budućnosti. To, pak, znači i veću sklonost da nešto poduzmemo, u ovom slučaju da počnemo štedjeti. Važno je znati i da postoje mnogi drugi koji već dodatno štede. Volimo se uspoređivati sa sebi sličnima i takav nas socijalni dokaz dodatno motivira i pokreće na djelovanje. Zato, kad vam zatreba poticaj na dodatnu mirovinsku štednju, sjetite se da mnogi oko nas već štede i razmišljaju o danima koji će uslijediti nakon što prestanu biti radno aktivni', kaže Andrijana Mušura Gabor.
Sve ove, ali i ostale korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal "Think Fin: Financije za svakoga". Dio je to projekta jačanja financijske pismenosti koji provodi UMFO. Donosimo analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka koji će vam približiti trendove i ponuditi relevantna objašnjenja za planiranje boljih umirovljeničkih dana, a uz prvog hrvatskog virtualnog financijskog pomoćnika, gospodina Fina, na Viberu možete dobiti i dodatne, personalizirane informacije!
Upoznajte Gospodina Fina na Viberu i saznajte sve o poticajima i prinosima na mirovinsku štednju!
Kako je štednjom od 5040 kuna godišnje u dobrovoljnom mirovinskom fondu u 15 godina moguće zaraditi čak 33.129 kuna te o čemu sve ovise prinosi, doznajte odmah u razgovoru s Gospodinom Finom, prvim virtualnim financijskim pomoćnikom mirovinskih fondova. Gospodin Fin daje korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te vam savjetuje kako štedjeti za mirovinu. Nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr. sc. Andrijanom Mušurom Gabor. 'Neovisno o tome jeste li mirovinski znalac ili ste tek dobili prvi posao, Gospodin Fin je definitivno osoba s kojom želite pročavrljati!', ističe Andrijana Mušura Gabor.
'Tehnološka revolucija pokrenuta pojavom tehnologija kao što su 'cloud' i 'mobile computing', 'big data analytics' i 'machine learning' otvara potpuno nove servise i mogućnosti koje države na svim razinama mogu pružiti svojim građanima. Ove tehnologije odavno nisu rezervirane samo za Fortune 500 kompanije i građani s pravom očekuju efikasne digitalne servise u raznim područjima života, a jedno od važnijih je upravljanje osobnim financijama. Digitalizacija društva za rezultat treba imati povećanu efikasnost i olakšane procese, a to će u konačnici doprinijeti povećanju zadovoljstva građana. Tehnologija tako donosi značajnu korist zajednici i cijelom društvu', poručuju iz Infobipa.
S Gospodinom Finom možete odmah razgovarati na Viberu!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Večernjeg i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.
