Hrvatska će uskoro predstaviti nacionalni plan zamjene kune eurom kako bismo logistički i pravno bili spremni uvesti euro već prvi dan 2023. godine. Epidemija koronavirusa ne bi trebala utjecati na hrvatsko priključenje eurozoni, a rok u kojemu bismo već 1. siječnja 2023. mogli imati euro je ostvariv, mišljenje je guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića izrečeno na konferenciji Tržišta novca u Opatiji.
Suzbijanje rasta cijena
Nacionalni plan zamjene regulirat će praktične korake u postupku uvođenja eura: kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca eura, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, gdje i u kojemu roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, na koji će se način prilagoditi kamatne stope, kako će se preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te na koji način će se pravni okvir RH prilagoditi za potrebe uvođenja eura. Budući da građani strahuju da će se uvođenjem eura životni standard smanjiti, osobito ih je važno upoznati sa svim mjerama za suzbijanje rasta cijena. Anketa je pokazala da, vezano uz euro, građane uglavnom brinu moguća poskupljenja, dok će prihodi i plaće ostati isti.
- Mi sad moramo poraditi na tome da više govorimo o primjerima drugih zemalja, kod kojih se desilo upravo suprotno - standard građana je nakon uvođenja eura porastao - poručio je Vujčić.
Guverner smatra da je na putu do eura "ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od iduće godine". Vrh vlasti očito je suglasan oko toga jer je i ministar financija Zdravko Marić nedavno poručio da će kod proračunske potrošnje u 2021. godini "ciljati" da ukupna visina rashoda iz općih izbora ne prijeđe razinu iz 2019. godine. Središnja banka procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti oko 10 posto, no već iduće očekuje snažan rast, oko šest posto.
Vujčić ne dvoji ni oko ispunjavanja preostalih kriterija konvergencije te provedbe reformskih mjera. Hrvatska se u zahtjevu za ulazak u ERM II obvezala provesti dodatne reformske mjere, a riječ je o osam mjera iz četiri područja. To su jačanje okvira za borbu protiv pranja novca nakon prenošenja pete direktive o sprječavanju pranja novca, daljnje smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima revizijom i usklađivanjem regulative i prakse u skladu sa smjernicama OECD-a te jačanje nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019./1023.
No kako će kriza izazvana pandemijom privremeno otežati ispunjavanje fiskalnih kriterija u ovoj godini, guverner smatra da bismo 2021. ponovno trebali zadovoljiti sve kriterije nominalne konvergencije. Nakon rasta u ovoj, javni bi se dug u idućoj godini morao smanjivati. Stopa inflacije i dugoročne kamatne stope vrlo su niske i usklađene s razinama u drugim članicama europodručja te se očekuje da će se takvi trendovi nastaviti i u idućem razdoblju.
Vujčić najavljuje da će tečaj kune održavati blizu središnjeg pariteta (od 7,5345 za 1 euro) pri čemu više činitelja jamči stabilnost tečaja: vjerodostojnost tečajne politike koja se očitovala i u razdobljima snažnih poremećaja (svjetska financijska kriza, COVID-19), izdašne međunarodne pričuve, izgledan pojačani priljev sredstava iz EU u okviru plana za oporavak od posljedica pandemije te kontinuirani višak na tekućem i kapitalnom računu uz smanjenje inozemne zaduženosti.
Pristup bankovnoj uniji
Guverner podsjeća da je istodobno s ulaskom u ERM II uspostavljena bliska suradnja s Europskom središnjom bankom, čime je Hrvatska pristupila bankovnoj uniji. To konkretno znači da ESB preuzima odgovornost za superviziju sistemski značajnih hrvatskih banaka, a HNB će u njihovo ime nadzirati institucije koje su svrstane u manje značajne. ESB ima pravo postrožiti određene makroprudencijalne mjere u Hrvatskoj ocijeni li da nisu dovoljno restriktivne.
Također, jedinstveni sanacijski odbor preuzima nadležnost za sanaciju svih hrvatskih banaka, s time što HNB ima predstavnika i u Supervizorskom odboru ESB-a i u Jedinstvenom sanacijskom odboru, čime, kaže Vujčić, formalno sudjelujemo u donošenju odluka koje se tiču bankovnih grupacija iz europodručja.
- Ulaskom u ERM II vrata za uvođenje eura su nam širom otvorena, a daljnja dinamika procesa ovisi isključivo o nama - zaključuje Vujčić.
Vjerovali bi mu, ali ga se sjećamo iz epizode sa švicarcima. Propustio je napraviti sve što se moglo propustiti. Ovaj put će biti drugačije?