Hrvatski telekom mogao bi biti kažnjen s pola milijarde kuna kazne ako ga prekršajni sud proglasi krivim te prihvati li se prijedlog regulatora Hrvatske agencije za elektroničke komunikacije (HAKOM) o visini kazne.
Naime, regulator je pokrenuo dva prekršajna postupka zbog kršenja regulatornih obveza i zatražio da se HT-u odreže kazna od tri posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje financijska izvješća.
Prema tom izračunu, proglasi li se krivim, Hrvatski bi telekom i mogao platiti pola milijarde kuna jer su posljednji bruto prihodi tvrtke iznosili 8,6 milijardi kuna.
Dva rješenja
Hrvatski je telekom kriv, smatra HAKOM, jer je otežao realizaciju usluge najma korisničke linije i time usporio liberalizaciju tržišta.
Kako točno navode u svom odgovoru, regulatorne obveze odnose se na obveze HT-a da omogući drugim operatorima veleprodajne uvjete temeljem kojih će operatori moći izdavati jedan račun korisnicima za pretplatu i telefonski promet.
“Prvi se prekršaj odnosi na djelomično rješenje i rješenje nadzornika kojim se utvrđuje da je HT u standardnoj ponudi za usluge najma korisničke linije povrijedio regulatorne obveze, a drugi na rješenje nadzornika kojim se utvrđuje da je HT u standardnoj ponudi za usluge međupovezivanja povrijedio regulatorne obveze. Zakon je za takve povrede predvidio kazne od 1 posto do 5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda.”
U oba slučaja HT tvrdi da nije kriv i da je ispoštovao sve što je traženo.
“Naš je stav da je HT u cijelosti postupio sukladno odluci regulatora te da su dva rješenja regulatorova inspektora, u kojima se navodi da to nismo učinili, donesena protivno zakonu budući da su tim rješenjima, mimo odluke HAKOM-a, HT-u određene dodatne regulatorne obveze, za što inspektor nema zakonskih ovlasti”, kažu u HT-u.
Rat u fiksnoj telefoniji
Hrvatski telekom se zbog toga žalio Upravnom sudu, a pisma su upućena i Vladi i Ministarstvu mora, prometa i razvitka.
Usto, tvrde, o drakonskim kaznama koje su im namijenjene doznali su tek iz novina.
U svakom slučaju, je li HT kriv ili ne, trebao bi odlučiti prekršajni sud.
No, ono što je zaintrigiralo poslovne krugove u ovom je slučaju visina predložene kazne, ali i sve učestalije međusobne optužbe na relaciji HT – HAKOM.
Naime, HT i telekomunikacijski regulator HAKOM u pravom su ratu kad je riječ o fiksnoj telefoniji, odnosno širokopojasnim priključcima internetu. S jedne strane, Ivica Mudrinić, šef velikog i moćnog HT-a, proziva regulatora i zamjera mu neučinkovitost, dok s druge strane pljušte prijedlozi kazni.
Ivica Mudrinić lobira već dvije godine za HT-ovu investiciju u optiku, a HAKOM kategorički ne želi popustiti u tome tvrdeći da više neće dopustiti nikakav monopol HT-a.
U gledalištu su ostali alternativni operatori koji navijaju za HAKOM jer poslovna logika im kaže da velikog konkurenta treba na neki način slomiti. S druge strane, nitko se moćnom HT-u ne žele zamjeriti jer su s njim u poslovnom odnosu kada je riječ o kupnji veleprodajnih usluga.
Dugo im se popuštalo
Kako tvrde čelnici alternativaca, kriza je tu, novca nema, a duguje se mahom Hrvatskom telekomu. Nikako ne žele biti u procijepu između dvije strane koje imaju instrumente i mjere koje njih mogu koštati.
Ono što je sporno jest da je posljednje dvije teške kazne, a riječ je o optužnim prijedlozima, donijela samo jedna osoba, nadzornik, bez odluke Vijeća Hrvatske agencije za elektroničke komunikacije. Kako doznajemo u HAKOM-u, Vijeće se nije sastajalo u ovim slučajevima.
No, Zakon kaže da nadzornik može samostalno izdati prekršajni nalog, no podnošenje optužnog prijedloga mora predložiti HAKOM-u. Kako Zakon propisuje da agencijom upravlja Vijeće u cjelini, HAKOM-ovo postupanje je po toj logici izvan zakona.
Bilo je vrijeme, kažu alternativci, da se HT počne kažnjavati jer mu se dugi niz godina popuštalo, a i zakonska regulativa bila im je naklonjena. Unatrag nekoliko godina stvari su se potpuno izmijenile i regulator nemilice odlučuje protiv HT-a. Ipak, o konkretnom slučaju nitko se ne želi izjašnjavati. Pokaže li se točnim da HAKOM nije poštovao proceduru pri donošenju prijedloga o prekršajnom postupku, to bi mogla biti medvjeđa usluga alternativcima koji se bore za opstanak i svakog pojedinačnog korisnika.
18 prekršajnih postupaka
Kako bilo, predložene su kazne, prema pisanju Poslovnog dnevnika, najveće predložene kazne za kršenje tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. Potencijalno bi veću predloženu kaznu, i to od 280 milijuna kuna, mogli dobiti Adris grupa i Tvornica duhana Rovinj, za koje je nedavno Agencija za tržišno natjecanje zaključila da su kršili tržišno natjecanje u prodaji cigareta. Međutim, AZTN nije izlazio u javnost s takvim prijedlogom.
Ništa od kazni. kažnjeni su samo građani koji žele uslugu od T-Coma ili sličnih. Cijene priključka i mjesečna naknada za recimo samo širokopojasni internet su duplo veće nego za isti kada imate fiksku liniju pa vam svejedno imali jednu ili dvije usluge cijena je skoro ista. Ako nema mogućnosti za internet T-Com nema nikakovu odgovornost za to, ima obećanje vlade da će pomoći izgradnju širokopojasne mreže na područjima koja su upitna, kao lokacije oko Gline 70 kilometara od glavnog nam grada. Ništa od toga puste priče. Imamo 13 stoljeće u stvarnosti i 21 po broju.