U okolnostima izrazite volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja Europske unije da smanji, pa i dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije. Unatoč činjenici da podnosi značajan teret u provedbi vladinih mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, prema procjenama gotovo 800 milijuna eura, HEP kao nositelj energetske tranzicije države u vrlo izazovnim uvjetima ubrzava realizaciju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine. Razvojni je scenarij usklađen s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te s ključnim dokumentima Europske unije: Zelenim planom, Paketom Spremni za 55, Planom oporavka i otpornosti te dokumentom REPower EU. Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih OIE u sustavu.
Do 2030. godine 700 MW iz sunca i vjetra
HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh. S tim će ciljem do 2030. godine u svoj portfelj uključiti oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana te gotovo 600 MW u hidroelektranama. U razdoblju od 2018. godine, kada je počela realizaciju obnovljivog scenarija razvoja do danas, HEP je u pogon pustio dvije kogeneracije na šumsku biomasu (BE-TO Osijek i BE-TO Sisak), jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana, a u izgradnji ima još četiri sunčane elektrane.
HEP do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh.
U proizvodnom portfelju nalaze se sunčane elektrane Vis (3,5 MW), Kosore Jug kod Vrlike (2,1 MW) te Stankovci (2,5 MW) i Obrovac (7,35 MW) u Zadarskoj županiji, kao i sunčane elektrane u Istarskoj županiji: Kaštelir 1 (1 MW), Kaštelir 2 (2 MW) te Marići (1 MW). U tijeku su projekti izgradnje sunčanih elektrana Cres (6,5 MW), Donja Dubrava (9,9 MW) u Međimurskoj županiji, Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području grada Slatine.
U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata obnovljivih izvora energije, ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi eura. Među njima se ističe SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti oko 80 milijuna eura, koji će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
HEP je također postavio brojne sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Od 62 integrirane sunčane elektrane, njih 53 nalaze u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom s primarnim ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, dok ih se devet nalazi u sustavu poticaja, sa zajamčenim otkupom električne energije.
Hidroelektrane ostaju najvažniji obnovljivi izvor
Ipak, unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti 570 milijuna eura, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kWh.
U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti 570 milijuna eura.
Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 460 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Vlada je HES Kosinj proglasila projektom od strateške važnosti za Hrvatsku, a njegova je realizacija u punom smislu krenula 2022. godine početkom izgradnje prvog hidrotehničkog objekta u sklopu projekta, tunela i kanala Bakovac – Lika. Nedavno je u suradnji s Končarom počela i izgradnja male hidroelektrane Otočac snage 1,5 MW.
Usvajanje novih tehnologija
Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje HEP lidersku ulogu u Hrvatskoj potvrđuje programom eMobilnost, u sklopu kojeg je širom Hrvatske postavio više od 300 punionica. Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije pred HEP također stavljaju i izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije te uporabe i proizvodnje vodika, s naglaskom na zeleni vodik. Realizacijom planiranih projekata HEP će dati ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske, koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera iznio predsjednik Vlade.
Sadržaj omogućio HEP.
