Hidropotencijal biološkog minimuma iz akumulacijskog bazena Prančevići, odnosno voda koja se ispušta u dovoljnim količinama radi očuvanja prirodnog uvjeta vodotoka, iskoristit će se za godišnju proizvodnju od 9 milijuna kWh električne energije godišnje u MHE Prančevići.
Biološki minimum
HEP Proizvodnja, tvrtka kći HEP grupe, uz velike hidroelektrane i rekonstrukciju postojećih s povećanjem njihove snage, planira gradnju novih hidroelektrana snage do 10 MW – malih hidroelektrana (MHE). Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, MHE do 10 MW mogu steći status povlaštenog proizvođača električne energije i uključiti se u sustav poticaja. Takav status prvi je stekao Agregat biološkog minimuma HE Lešće, s pravom na poticajnu cijenu električne energije.
Za optimalno korištenje biološkog minimuma na rijeci Cetini je predviđena gradnja dviju MHE: Peruća (2,6 MW) i Prančevići (1,15 MW).
Uskoro počinje gradnja MHE Prančevići, derivacijskog postrojenja instalirane snage 1,15 MW s mogućom godišnjom proizvodnjom od 9 milijuna kWh električne energije. MHE Prančevići na temelju Rješenja i Energetskog odobrenja Ministarstva gospodarstva upisana je u registar proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, sa statusom povlaštenog proizvođača. Temeljem ugovora o izvođenju radova sa zajednicom ponuditelja, Končar – Inženjering za energetiku i transport i Končar – Elektronika i informatika d.d., koji je potpisan 30. rujna, predviđeni rok gradnje je 20 mjeseci.
Prema riječima Dalibora Bojanića, voditelja projekta, puštanje u pogon MHE Prančevići očekuje se u lipnju 2015. godine.
– Temeljna koncepcija tehničkog rješenja – Zamisao o izgradnji MHE Prančevići – temelji se na iskorištenju hidropotencijala biološkog minimuma koji se, sukladno vodopravnim uvjetima HE Zakučac, iz akumulacijskog bazena Prančevići stalno ispušta u prirodno korito rijeke Cetine – kaže D. Bojanić. Pritom objašnjava da biološki minimum ili ekološki prihvatljiv protok podrazumijeva ispuštanje dovoljne količine vode radi očuvanja prirodnog uvjeta vodotoka, očuvanje biljnih i životinjskih vrsta te ispunjavanje zahtjeva ostalih korisnika vodnih resursa.
Temeljna koncepcija tehničkog rješenja jest gradnja male hidroelektrane na desnoj obali sa zahvatom iz postojeće akumulacije, tlačnog cjevovoda i strojarnice, smještene otprilike 90 metara od brane Prančevići. U strojarnici će biti instalirana jedna proizvodna jedinica – Francis turbina s horizontalnim vratilom i sinkroni generator. Iz generatora biološkog minimuma električna energija prenosit će se u distribucijsku mrežu 10 kV preko rasklopnog postrojenje 10 kV u elektrani.
Četrnaest objekata
Maksimalni protok koji će se iskorištavati u MHE Prančevići jest 6 metara u sekundi i neće utjecati na proizvodnju HE Zakučac.
Elektrana neće imati stalnu posadu, već će se njome daljinski automatski upravljati i nadzirati s brane Prančevići, iz upravljačnice HE Zakučac i iz Centra slijeva rijeke Cetine.
Sukladno zahtjevima iz lokacijske dozvole, među ostalim, tijekom i nakon gradnje mjerit će se kvaliteta vode Cetine u jezeru Prančevići i nizvodno od brane, u Čikotinoj lađi.
Dragocjeno iskustvo HEP Proizvodnje MHE Prančevići, premda mala, doprinosi udjelu hidroelektrana u proizvodnoj strukturi hrvatskog elektroenergetskog sustava, koji u povoljnim hidrološkim uvjetima iznosi približno 50 posto.
Osim MHE Peruća i MHE Prančevići, HEP Proizvodnja planira i gradnju zamjenske MHE, odnosno agregata biološkog minimuma uz hidroelektrane Varaždin, Fužine, Zeleni vir i Ozalj, te će ispitati isplativost rekonstrukcije i veličinu zahvata na lokacijama HE Kraljevac, HE Golubić, HE Krčić, HE Jaruga, HE Zavrelje, ABM HE Čakovec i CHE Lepenica. Rekonstrukcijom postojećih malih hidroelektrana (do 10 MW), HEP Proizvodnja može steći status povlaštenog proizvođača električne energije za kapacitete približne snage 40 MW, raspoređene u 14 proizvodnih objekata, sa 23 proizvodne jedinice. Tijekom petogodišnjeg razdoblja planira se povećanje proizvodnje iz takvih malih hidroelektrana sa 120 GWh na 160 GWh godišnje. Nije pritom nevažna činjenica da su male hidroelektrane jedini obnovljivi izvori u čijoj gradnji može potpuno biti zastupljena hrvatska industrija te ostvariti mjerljiv doprinos lokalnoj zajednici i razvoju gospodarskih aktivnosti.
U okolnostim dobre hidrologije 50 posto proizvodne strukture domaćeg sustava otpada na hidroenergiju
