POZITIVNO POSLOVANJE

HEP u 2020. – neto dobit 1,46, investicije 4,3 milijardi kuna

FRANE BARBARIĆ predsjednik uprave HEP grupe ponosno ističe kako je pokretanjem ciklusa ulaganja u obnovljive i ostale niskougljične izvore energije učinjen najznačajniji iskorak u povijesti HEP-a i Hrvatske
Foto: Marko Dimic/PIXSELL
1/3
07.05.2021.
u 08:40

Opskrbljivači iz HEP grupe drže 90,4 posto hrvatskog tržišta

HEP grupa pandemijskoj 2020. godini ostvarila je konsolidiranu neto dobit od 1,46 milijarde kuna, navodi se u revidiranom financijskom izvješću HEP-a. Ta neto dobit u odnosu na 2019. godinu veća je za 61,1 milijuna kuna. Pojašnjava se da dobit iz poslovanja iznosi 2,15 milijardi kuna i da je veća za 464,5 milijuna kuna u odnosu na 2019. No u financijskim aktivnostima ostvaren je gubitak od 344,4 milijuna kuna, za razliku od 2019. godine kad je ostvarena dobit iz financijskih aktivnosti od 24 milijuna kuna.

Manji rashodi i troškovi

Na poslovanje HEP grupe, pojašnjava se, utjecale su poduzete epidemiološke mjere u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, a koje su uzrokovale zaustavljanja dijela gospodarskih aktivnosti što je za posljedicu imalo smanjenje potrošnje električne energije kupaca u kategoriji poduzetništva i promjena u strukturi potrošnje. Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj iznosila je 15.384 GWh, uz manju obračunatu električnu energiju kupcima kategorije kućanstvo za 45 GWh te manju kupcima poduzetništva za 889 GWh. Ukupna prodaja opskrbljivača HEP grupe smanjena je za 1,0 GWh (6,8 posto) u odnosu na 2019. godinu i iznosi 13.904 GWh (za 90,4 posto hrvatskog tržišta).

Prodaja HEP Opskrbe iznosila je 7823 GWh te je smanjena za 820 GWh, a udio na tržištu smanjen je s 53 na 50,9 posto u odnosu na 2019. Prodaja HEP Elektre iznosila je 6081 GWh te je smanjena za 191 GWh dok je tržišni udjel povećan s 38,4 na 39,5 posto. Poslovni prihodi HEP Grupe za 2020. iznose 14,37 milijardi kuna i smanjeni su za 1,14 milijarde kuna (7,4 posto) u odnosu na 2019. godinu prvenstveno, kako se navodi, uslijed smanjenja prihoda od prodaje električne energije za 1,04 milijarde kuna (8,3 posto) zbog manjeg prihoda na inozemnom i domaćem tržištu.

Također, ostvaren je manji prihod od izvoza viškova električne energije zbog manjeg izvoza i nižih cijena izvezene električne energije te manji prihod od opskrbe kupaca u regiji. Poslovni rashodi HEP Grupe za prošlu godinu iznose 12,21 milijardu kuna i smanjeni su za 1,6 milijardi kuna (11,6 posto) u odnosu na 2019. Smanjeni su troškovi nabave električne energije za 1,11 milijardi kuna (31,8 posto) zbog manje nabave električne energije na tržištu za opskrbu kupaca i za trgovanje te nižih cijena uvezene električne energije.

Čak 40 projekata OIE

Troškovi energetskog goriva manji su za 190,2 milijuna kuna (11,2 posto) u odnosu na 2019. godinu prvenstveno uslijed nižih cijena ugljena i prirodnog plina.

Nabavna vrijednost prodanog plina iznosi 788,3 milijuna kuna i manja je u odnosu na 2019. za 538,6 milijuna kuna (40,6 posto) ponajprije zbog smanjene nabave plina za veleprodaju. Grupa Hrvatske elektroprivrede je i u 2020. godini bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima od 4,3 milijarde kuna. Najveći dio investicija HEP grupe u prošloj godini odnosi se na projekte u sklopu obnovljivog scenarija razvoja. Tako je lani montirano svih 18 vjetroagregata te je započeo pokusni rad VE Korlat, snage 58 MW, prve nove vjetroelektrane u Hrvatskoj koja proizvodi električnu energiju bez poticaja. U rujnu je puštena u pogon sunčana elektrana na otoku Visu, snage 3,5 MW. U 2020. godini počela je gradnja nekoliko sunčanih elektrana ukupne snage 23 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 32 GWh ukupne vrijednosti 170 milijuna kuna.

>> VIDEO Vjetroelektrana Korlat

Te sunčane elektrane u redovni će pogon ući tijekom ove godine. U izvješću se navodi da HEP u pripremi ima još 40 dodatnih projekata obnovljivih izvora energije. Prošle je godine nastavljen i razvoj projekta izgradnje Hidroenergetskog sustava Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2). S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,5 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Za HES Kosinj je u 2019. godine donesena investicijska odluka te su tijekom 2020. godine započeli prvi građevinski radovi na pratećim objektima – prilaznoj cesti od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope te na izgradnji stambene zgrade u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta.

Ove će se godine pojačati radovi na hidrotehničkim objektima. Nastavljena je izgradnja kombi-kogeneracijskog bloka EL-TO Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Vrijednost investicije je 886 milijuna kuna. Ulazak u pogon ovog bloka predviđen je uoči početka ogrjevne sezone 2022. Na području plinske kogeneracije nastavljena je priprema projektne dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za novi blok u Osijeku, a razmatra se i izgradnja postrojenja na lokaciji TE Rijeka, ističe se u financijskom izvješću HEP grupe.

Ključne riječi

Komentara 8

SP
Sprovodovod
09:48 07.05.2021.

Monopolistička tvrtka u većinskom državnom vlasništvu, čija imovina (proizvodna sredstva = elektrane, sustav prijenosa energije, itd.) je nastala na osnovi nekadašnjeg "samodoprinosa" svih građana, ponaša se kao da je privatna tvrtka u tržišnom sustavu pa ostvaruje "dobit"?! Ta dobit jee harač nad ucijenjenim potrošačima. Kriminal as usual!

VH
volim.hrvatsku65
09:43 07.05.2021.

No u financijskim aktivnostima ostvaren je gubitak od 344,4 milijuna kuna, za razliku od 2019. godine kad je ostvarena dobit iz financijskih aktivnosti od 24 milijuna kuna. - Što to znači ?????? Je li to znaci da je RDG negativan ???? Ako je tako oni su NEGATIVNO POSLOVALI , a u bilanci na račun imovine imaju pozitivu ..... Imovu im je ostavila Juga ...

DU
Deleted user
08:48 07.05.2021.

HEP je monopolist bez ozbiljne konkurencije u HR. To znači da u računu dobiti i gubitka može stavke prikazivati kako hoće u zavisnosti od očekivanja onih koji su zaintresirani. Međutim kad promotrimo pomno razgranatost i investicije u 30 godina pitamo se što su ti ljudi mudro stvorili na osnovma onog što im je pripalo raspadom ex države. Koliko je novih hidro, vjetro. sunčanih elektrana nastalo u tih 30 godina?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije