Hrvatska narodna banka procjenjuje da 18 posto zaduženih kućanstava ne može vraćati kredite, a ako se kriza nastavi i dođe do masovnih otkaza, rasta kamatnih stopa ili rasta tečaja, udio ranjivih obitelji mogao bi skočiti na 22 pa sve do 25 posto!
Ranjivih sve više
Analitički odjel HNB-a analizirao je razinu zaduženosti kućanstava tako što je raspoloživi dohodak zaduženih obitelji umanjio za godišnji iznos otplata preuzetih kredita i minimum potreban za život te je zaključio da se udio kućanstava s negativnom financijskom granicom povećao sa 15,9% u 2008. na nešto više od 18% u 2009. godini. Udio je njihova duga u ukupnoj zaduženosti stanovništva oko 17 posto, a u najgorem mogućem scenariju mogao bi skočiti do 32%. Premda HNB ne očekuje realizaciju najgoreg mogućeg scenarija, opisanog u najnovijoj analizi financijske stabilnosti, svakodnevica pokazuje da je otpornost kućanstva na financijske i makroekonomske šokove sve niža. Povoljno je što je sektor stanovništva smanjio ukupnu zaduženost, no oni koji su u dugu – njih 96,4% – imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama te rast udjela kratkoročnih, u pravilu skupljih kredita. Simulacija HNB-a pokazuje da bi pad zaposlenosti od približno 2 posto, deprecijacija tečaja kune otprilike od 5 posto ili rast kamatnih stopa od približno pola postotnog boda povećali udio duga ranjivih obitelji jedan posto. Kako HNB ne očekuje rast kamata u ovoj godini, a ni korekcije tečaja, glavnu opasnost za kreditnu sposobnost kućanstava vidi u padu zaposlenosti i realnih plaća. HNB tvrdi da je financijska pozicija banaka neupitna, a ranjivost zaduženih kućanstava utjecala bi na njihove pozicije tek u slučaju ekstremnih šokova.
Zalihe stanova
No, kako su zarade banaka smanjene, skupini manjih banaka uskoro će trebati dodatni kapital pa se očekuje novi val kapitalnog jačanja i konsolidacije bankarskog sektora.
HNB u analizi navodi da bi produljeno razdoblje nepovoljnih okolnosti u makroekonomskom okružju moglo kod pojedinih domaćih banaka, koje su na teškoće s naplatom potraživanja inicijalno reagirale produljenjem rokova otplate i reprogramiranjem kredita, dovesti do kumuliranja velikih kreditnih rizika, čiji razmjeri nisu sasvim vidljivi u njihovim bilancama. Rizici za domaće banke vezani su i uz sektor građevinarstva, koji ima znatne zalihe neprodanih stanova koji služe kao zalog za zajmove. Očekivani nastavak pada cijena stambenih nekretnina, koje su do sada tek blago smanjene, mogao bi dodatno narušiti stupanj naplativosti tih kredita. HNB kaže kako ohrabruju naznake da su banke sve manje voljne refinancirati svoje kredite sektoru nekretnina pa će se dobiti realnija slika o stanju u tom segmentu kreditnog portfelja banaka.
gosp.guverner je još jedina svijetla toćka i umna perjanica, dok svi drugi vode politiku od jučer do danas, a kak bude sutra i nadalje, koga briga.o generacijama koje dolaze iza nas smo se pobrinuli na primjeren način zaduživši ih valjda do 2020.god.da nije tragično, bilo bi komično!