Hrvatska narodna banka povećala je stopu obvezne pričuve bankama na 14 posto, što znači da će banke u HNB morati izdvajati više kuna kako bi se smanjio pritisak na slabljenje domaće valute prema euru. Tečaj kune ovih dana probio je psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Ta kazna bankama nastupila je zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija – špekulacija vodećih banaka koje višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan zemlje. Prema informacijama, taj posao, kao i ljetos, predvode austrijske banke. Drugi je razlog slabljenja kune pojačan izlazak ulagača iz zemlje.
Izdvaja se 3,1 mlrd. kuna
Povećanjem stope obvezne pričuve sa 13 na 14 posto u HNB će se izdvojiti 3,1 milijarda kuna, od čega će 2,6 milijardi biti u kunama, a 0,5 milijardi u eurima. U HNB-u napominju kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima. Takvu opciju daljnjih mjera, među kojima su bile i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.
Ljetos je HNB ostao samo na mjeri intervencije na deviznom tržištu otkupom kuna, što je učinio i u ponedjeljak plasiranjem 180,5 milijuna eura na tržište, ali je dodatno pojačao pritisak povećanjem stope obvezne pričuve. Tu je stopu središnja banka, inače, u veljači spustila bankama sa 14 na 13 posto plasirajući na tržište 2,9 milijardi kuna kako bi banke pojačale kreditiranje, prije svega tvrtki, te kako bi se potaknuo gospodarski rast. Banke su povećale kredite za devet posto, ali oporavak još nije vidljiv.
Oporavka nema
Zbog neoporavka sve je vidljiviji izlazak ulagača iz zemlje.
– Posebno izlaze s tržišta gdje su ulaganja bila fokusirana na domaće potrošače kao što su bankarski sektor, telekomunikacije... – kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, odnosno odlaze s tržišta na kojima je oporavak slab u zemlje s većom stopom rasta.
Pritisak na slabljenje kune prema euru prisutan je gotovo cijelu ovu godinu. Iako to sada izvoznicima odgovara, velike su nepovoljne posljedice na korisnike kredita s valutnom klauzulom u euru, kojih je i najviše. Premda pritisak tečaja nije jak kao što je slučaj sa švicarskim frankom, ipak je velikom broju korisnika kredita mjesečna rata u posljednjih godinu dana znatno porasla. Kome je rata 500 eura, to je 215 kuna više.
sta je admine, sto te zulja mozebitni bankrot? je si li diga devite s banke??..)))