Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji će Hrvatskoj stajati na raspolaganju do kraja godine. Prema tom dogovoru, HNB će moći s Europskom središnjom bankom razmijeniti hrvatskih kuna u protuvrijednosti od dvije milijarde eura.
Proteklih mjesec dana središnja je banka potrošila gotovo 2,5 milijardi eura iz hrvatskih deviznih rezervi da bi sačuvala tečaj kune, a sad će za tu namjenu moći posegnuti i za sredstvima Europske središnje banke, čije je sjedište u Frankfurtu. Slični dogovori među središnjim bankama o razmjeni valuta nisu rijetkost, no novost je da je Hrvatska prvi put zatražila taj oblik zaštite, u slučaju da nam zatrebaju dodatne devizne intervencije.
Dodatna likvidnost
– Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama – navodi se u priopćenju središnje banke. Inače, hrvatske se devizne rezerve brzo tope te ovaj tjedan iznose oko 15 milijardi eura neto.
Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
Trenutačno slične dogovore o razmjeni valuta Europska središnja banka ima s Danskom i Švedskom, članicama EU koje nisu u eurozoni. Hrvatska je treća članica EU kojoj je ECB omogućio razmjenu valuta, no nije isključeno da će se slični ugovori potpisivati i s nekim drugim državama izvan eurozone koje su također na udaru krize zbog pandemije koronavirusa. Primjerice, tijekom velike bankarske krize 2008. godine valutne su swapove s ECB-om koristile Poljska, Mađarska, Letonija, Danska i Švedska. Valutne swapove često ugovara i američki FED te japanska središnja banka u situacijama kad se neka zemlja nađe u situaciji da treba pomoć za čuvanje vlastite likvidnosti ili obranu valute.
Hoće li i kada Hrvatska razmjenjivati kune za eure iz Frankfurta treba vidjeti, no u priopćenju se navodi da će HNB “informirati Europsku središnju banku o upotrebi likvidnosti u eurima stečene kroz valutni swap”. Valutni ugovor o razmjeni bit će aktivan do 31. prosinca 2020., a po potrebi ga je moguće i produljiti. Po okončanju ugovora Hrvatska će vratiti povučene eure i dobiti nazad svoje kune. Odmah je reagirao i premijer Andrej Plenković, koji je pozdravio uspostavu linije za valutni ugovor o razmjeni između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.
– Dobili smo važan i ohrabrujući signal kao država koja ima strategiju za uvođenje eura i koja je dio svojih aktivnosti fokusirala na akcijski plan o ispunjavanju kriterija za europski tečajni mehanizam II kao predvorje eurogrupe. Na tom tragu, poruka o valutnoj razmjeni izrazito je bitna i ohrabrenje Hrvatskoj ne samo da ustraje na putu uvođenja eura, nego je i u aktualnoj situaciji nova mogućnost u kojoj prvi put Hrvatska ima prigodu razmijeniti s ECB-om dvije milijarde eura – rekao je premijer Plenković.
Brza reakcija na krizu
Inače, Europska središnja banka brzo je reagirala na krizu vezanu uz epidemiju te je krenula u dodatni otkup obveznica država članica eurozone težak 750 miijardi eura, čime se stabiliziralo tržište javnog duga. U prvom krugu najviše je novca otišlo na otkup talijanskog javnog duga. Hrvatska ne može sudjelovati u tom aranžmanu jer nemamo euro, ali je mimo ECB-a Hrvatska narodna banka samostalno krenula u otkup hrvatskih obveznica te je dosad otkupila nešto više od 4 milijarde kuna javnog duga. Za tu je namjenu formiran i posebni stabilizacijski fond unutar kojega će Hrvatska narodna banka biti jedan od aktivnijih sudionika.
Premijer Andrej Plenković kaže da dogovor Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke otvara prostor za domaće financijske institucije “na način koji blagotvorno, ohrabrujuće i umirujuće djeluje na financijska tržišta i uopće način za suočavanje s aktualnom krizom”.
Kimberly, 24. w︆︅w︆︅w︆︅.︆︅k︆︅i︆︅s︆︅s︆︅i︆︅a︆︅.︆︅c︆︅l︆︅u︆︅b