Ne staju javna negodovanja na prvi val poreznih rješenja paušalnim obrtima za koje je u ciljanoj kontroli Porezne uprave utvrđeno da se radi o prikrivenom radnom odnosu, tj. nesamostalnom radu. O tome se otvorenim pismom Vladi oglasila i Inicijativa Paušalista s 555 potpisnika.
Obveze i do 140.000 kuna
Strka je razumljiva jer su oni kojima je utvrđeno korištenje poreznih pogodnosti "protivno svrsi zakona" sada suočeni i s obvezama za poreze i doprinose po pravilima oporezivanja dohodaka od nesamostalnog rada. Kako su u fokusu Porezne bili paušalisti iz najvišeg od pet razreda godišnjih primitaka (od 230 do 300.000 kuna), i to od 2019., to implicira i povelike iznose obveza za platiti. U Inicijativi Paušalista navode da oni sežu i do 140.000 kuna. U Hrvatskoj obrtničkoj komori spočitavaju nedovoljno jasna i čvrsta pravila za utvrđivanje nesamostalnog rada, a time i diskrecijski prostor procjena poreznih inspektora. Zato neprimjerenim smatraju i retroaktivno kažnjavanje. Zalažu se za institut upozorenja, upozoravajući da su paušalni obrti ponekad i stvar uvjetovanja poslodavaca. Podsjećaju usto da obrtnici, za razliku od drugih, odgovaraju vlastitom imovinom.
Da ne bi ispalo da je posrijedi opći obračun s paušalnim obrtnicima, u Poreznoj naglašavaju kako čak 94% paušalnih obrta uopće nije dio te priče. Postupkom provjere postoji li korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona obuhvaćeno je, kažu, samo 6,28% paušalnih obrta ili 3800 od ukupno 60.510 koliko ih danas ima. Usput, prije samo četiri godine bilo ih je oko 27.800. Ističu i da provjerom nisu obuhvaćeni brojni "tradicionalni" paušalni obrti poput frizera, trgovaca, krojača, postolara, kozmetičara i brojnih drugih djelatnosti koje usluge i proizvode pružaju krajnjim kupcima građanima. U fokusu su bili paušalci iz najvišeg razreda ukupnih godišnjih primitaka, i to mahom iz djelatnosti s najvećim skokovima broja paušalnih obrta. Uz ICT sektor, to su Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Dok se IT-ijevci već otprije apostrofiraju u kontekstu masovnih prelazaka u manje oporezive paušalne obrte, za tim blagodatima sve se više poseže i u nekim drugim zanimanjima, ali su Poreznoj zapeli za oko i razmjerno velikim godišnjim primicima, pa i indicijama nesamostalnog rada. Među takvim paušalcima danas je sve više i liječnika ili profesora... Na istup jednog paušalista softveraša koji se požalio da mu je prikriveni nesamostalni rad utvrđen samo na osnovi postojanja isplatitelja koji čini više od 50% njegovih primitaka te dnevne komunikacije s njim i redovitosti isplata, reagirali su iz Porezne uprave.
Klijent ili poslodavac
Sagledava se, kažu, upravo cjelovitost odnosa isplatitelja i izvršitelja posla, što znači niz elemenata nesamostalnog rada. U konkretnom primjeru to se ogleda, uz ostalo, u ugovornoj obvezi da obrtnik za obavljanja posla ne smije raditi na drugim projektima, da se suglasio zatvoriti stranicu za oglašavanje, da isplatitelj nadzire njegove aktivnosti za vrijeme naplaćenih sati, a tu su i odredbe tipične za ugovor o radu poput broja dana plaćenog godišnjeg odmora, prava na bolovanje, osmosatno radno vrijeme, računi za mobitel...Po završetku poreznih nadzora za one za koje se utvrdi(o) prikriveni nesamostalni rad nastat će porezne obveze koje, pita li se Inicijativu Paušalista, dovode u pitanje njihovu egzistenciju. Ostaje vidjeti ima li opcija porezne nagodbe i otplate utvrđene obveze na rate neku povoljniju alternativu.
Razlika na plaći od 25.000 kuna je 7000 kuna
U slučaju bruto plaće od 25.000 kuna zaposlenik (samac u Zagrebu) dobije oko 16.200 kuna neto plaće. U varijanti paušalnog obrta na 25.000 kuna mjesečnog primitka, što daje maksimalnih 300.000 kuna godišnjeg, po plaćanju doprinosa (1340 kn mjesečno ili 16.121 godišnje) te godišnjeg poreza koji za najviši razred primitaka paušalca iznosi 5310 kuna, ostat će mu više od 23.200 kuna mjesečno. Dakle, zaposleni inženjer koji poslodavca stoji 25.000 mjesečno na ruke će primiti oko 7000 kuna mjesečno manje nego da za njega radi kao paušalist.
VIDEO: Usporedili smo cijene žičara u Europi: Put do Sljemena turisti će plaćati kao u francuskim Alpama.
