Iza Hrvatske poštanske banke teška je godina, u kojoj je HNB odlučio do kraja pokriti loše kredite iz vremena dok je banku vodio Josip Protega protiv kojeg se zbog toga vode i sudski procesi. Nakon što ih je u svome petogodišnjem mandatu „čistio“ Čedo Maletić, a banka izdvojila milijardu kuna, novu milijardu u prvih je šest mjeseci svoga upravljanja bankom sada morao rezervirati Tomislav Vuić. U prvom intervjuu koji daje nakon dolaska u HPB govori o restrukturiranju koje banka prolazi, planovima za dokapitalizaciju, razgovorima s EBRD-om...Uključen i EK
Objavili ste najlošije rezultate poslovanja u povijesti i hitno trebate kapital, adekvatnost je ispod zakonskog minimuma. Kakva je strategija?
Objavili smo najveći gubitak, ali i najveću operativnu dobit. Gubitak je pretežno nastao zbog kredita odobrenih prije šest i više godina, a operativna dobit rezultat je sadašnjeg rada, što je puno bolje nego da je obrnuto. Adekvatnost kapitala nam je prioritet, a plan je pozicionirati banku kao jednu od najboljih banaka u Hrvatskoj, i za klijenta i za vlasnika. Fokus će biti na poslovanju s građanstvom i unapređenju rada s malim i srednjim poduzetnicima. Prva je faza reorganizacija i restrukturiranje usmjereno na povećanje efikasnosti, poboljšanje usluge i smanjenje troškova, ali i povećanje prihoda, pogotovo nekamatnih. Voljeli bismo to učiniti u što kraćem roku pa smo angažirali i vanjske konzultante da nam pomognu. Naglasak nije na smanjenju broja ljudi iako će i to biti dio promjena. Ne radi se o kozmetici, u svibnju ćemo detaljnije znati što i koliko ćemo mijenjati, a većinu ćemo provesti do kraja 2015. S obzirom na našu vlasničku strukturu, u proces dokapitalizacije uključena je i Europska komisija kojoj mora biti prezentiran plan restrukturiranja. Ovisno o razgovorima u Bruxellesu, u kojima uz Ministarstvo financija sudjelujemo i mi, vidjet ćemo kako će izgledati konačni model i koliko će ušteda i rasta plan predviđati.
Tko su konzultanti za restrukturiranje i čime su se kvalificirali za taj posao?
Lokalni ured KPMG-a; šest hrvatskih i dva strana stručnjaka za dio koji se tiče Europske komisije. Proteklih 15 godina radili su isti posao za veliki broj banaka, i to odlično.
Traži li vlasnik strateškog partnera ili će vas država dokapitalizirati sama?
U ovoj fazi, koliko znam, vlasnik namjerava sam dokapitalizirati banku. Privatizacija i strateški partner jesu u planu, ali ne za dokapitalizaciju koja se treba provesti ove godine.
Otkud bi mogao doći novac za dokapitalizaciju?
Novac će doći od vlasnika, a znamo da je to pretežno država. Operativno pitanje otkud bi novac mogao doći nije pitanje za banku.
U kojoj su fazi razgovori koje već dugo vodite s EBRD-om?
Interes postoji na obje strane i drago nam je da se razgovor s EBRD-om vodi. Ne očekujemo dogovor u kratkom roku, ali u odnosu na prethodne razgovore provedene su ili se provode mjere od kojih je neke i EBRD smatrao potrebnima, primjerice povećanje pokrića neprihodujućih kredita rezervacijama i unapređenje pojedinih dijelova poslovanja. Hoće li dogovora biti i u kojem obliku, ovisi o više čimbenika, osim sadašnjeg stanja banke, mogućnosti njenog razvoja i cijene koju su banka ili vlasnik spremni platiti.
Protegini ‘repovi’
Mnogi komentiraju da ovo nije trenutak za prodaju. Je li banka obezvrijeđena zbog rezervacija za loše kredite iz razdoblja Josipa Protege?
Banka sigurno mora u kratkom roku riješiti adekvatnost kapitala, a u smislu reorganizacije i restrukturiranja ovo nam je ključna godina. Opće stanje na tržištu ne ide nam u prilog, ali ne bih rekao da su rezerviranja obezvrijedila banku. Banka manje vrijedi zbog loših plasmana koji su u prošlosti odobravani, a ne zbog rezervacija. Stvarnu kvalitetu portfelja svaki kupac procjenjuje u dubinskoj analizi. U ovakvim su transakcijama kupci ozbiljni i iz struke pa bi i njihove analize pokazale slične brojke koje se onda i uključuju u cijenu.
Više od 90 posto rezervacija odnosi se na stari portfelj, „kvare“ li se i noviji krediti?
Kad je riječ o novom portfelju, tu smo na razini tržišnog prosjeka i nemoguće je da se stanje popravi dokle god gospodarstvo ne raste.
Barem nemate kredita u švicarskim francima...
To nam je drago i zbog klijenata i zbog nas samih, pomaže da se ne moramo baviti još i tim problemom. HPB ima više od polovice ukupnog kreditnog portfelja u kunama, 54 posto, a takva nam je i struktura štednje. Prvi smo ponudili stambeni kredit u kunama 2011., i to na rok do 30 godina.
Čeka li vas HNB sa svojim mjerama dok ne riješite kapital?
HNB je dao zahtjevan ali primjeren rok za dostizanje tražene adekvatnosti kapitala – do 30. lipnja.
Što očekujete od 2015.? Klijenti se ni u jednom trenutku nisu povlačili, štednja raste...
Očekujemo bolju godinu od 2014., ne samo rezultatski, iako znamo da će biti zahtjevna i zbog opće ekonomske situacije i zbog svih aktivnosti u banci. Depoziti stanovništva porasli su od početka ove godine 2,7%, a stambeni krediti 1,7 posto. U 2014. smo popravili omjer troškova i prihoda gdje smo još uvijek lošiji od prosjeka sektora, ali bitno bolji nego što smo bili i taj se trend nastavlja. HPB ima najvjernije klijente od svih banaka, oni nas nisu napuštali ni kada su se objavljivali loši rezultati i loše vijesti. Nije floskula kada kažemo da su oni naša najveća vrijednost i zbog njih moramo biti još bolji.
Mislite li da će vaš mandat biti vezan uz mandat Vlade?
Svaka vlada ima pravo i dužnost na čelna mjesta u kompanijama u državnom vlasništvu odabrati ljude koji će po njenu mišljenju najviše doprinijeti dobrim rezultatima. Isto tako nije bitno za ishod što ja mislim, ali ću nešto odgovoriti da vas ne bih razočarao neodgovaranjem. Moj mandat nije vezan uz mandat Vlade, već je određen ugovorom. Hoće li se u slučaju promjene vlasti raskinuti moj ugovor, opet je pitanje za vlasnika. Inače, ne volim ostavljati posao nedovršen.
Jeste li zažalili što ste se prihvatili ove pozicije? Što vi osobno možete napraviti za banku?
Nije mi žao, znao sam što prihvaćam. Ovaj sam put više nego prije u prilici napraviti nešto korisno za naše društvo kao i za razvoj HPB-a što predstavlja dodatni izazov uz već postojeći poslovni.
Kad bi HPB mogao iza sebe konačno ostaviti repove Protegine „ere“?
Vjerujem da smo proveli adekvatne rezervacije, pa i na stari portfelj o kojem govorite. Ako tako promatramo repove iz „ere“ koju spominjete, možemo reći da smo došli na njihov kraj.
>> Vuić: kapital ćemo rješavati s DAB-om
