Istraživanje

Hrvati imaju male plaće, ali ekonomski su jednaki i stabilni

Postoji zaostajanje u odnosu na zemlje s kojima smo se donedavno uspoređivali radi tranzicije u tržišno gospodarstvo poput Češke, Slovačke, Mađarske ili Poljske
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
11.08.2018.
u 21:04

Visoke ocjene - 84 boda za ekonomsku stabilnost, 80,9 za zdravstvo, 74 za civilno društvo, 72,6 za infrastrukturu i 65,8 za obrazovanje

Hrvatska se u odmjeravanju snaga među 152 zemlje smjestila na 40. mjestu. Na ovoj rang-ljestvici mjerilo se kako države pretvaraju bogatstvo u blagostanje ili kakva je kvaliteta života građana u odnosu na ekonomski rast. Hrvatska je uz 40. mjesto i 64,5 ukupnih bodova naposljetku upala u grupu zemalja s visokim blagostanjem.

Na rang-listi Hrvatska je na 40. mjestu, a posebno se ističe po iznimno niskom SEDA skoru u visini plaća, zapošljavanju i zaštiti okoliša, dok paradoksalno dobre rezultate postiže u ekonomskoj stabilnosti i jednakosti. Teza je autora studije da zemlje koje više rade na stvaranju blagostanja odnosno podizanja životnog standarda za svoje građane uživaju i robusniji ekonomski rast. Radi se o izvještaju The Boston Consulting Groupe (BCG) pod nazivom Procjene održivog ekonomskog razvoja za 2018. koja je obuhvatila podatke od 2007. do 2016.

Loši u zapošljavanju

Alat procjene – SEDA uzima u obzir niz parametara ne bi li dobio konačni poredak, odnosno skor. Hrvatska je na SEDA rang-listi smještena iza dobrog dijela zemalja koje su 90-ih prošle tranziciju u tržišno gospodarstvo pa su nas po sposobnosti pretvaranja bogatstva u blagostanje građana pretekle i Estonija, Poljska, Češka, Slovačka, Latvija, pa i Mađarska, stoji u priopćenju BCG-a.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8. Od iznimno visokih ocjena treba izdvojiti i 84 boda za ekonomsku stabilnost, 80,9 za zdravstvo, 74 za civilno društvo, zatim 72,6 za infrastrukturu i 65,8 za obrazovanje. Druga i treća najniža ocjena koju je Hrvatska dobila idu za zaštitu okoliša, 53,8, i na kraju za zapošljavanje, tek 45,6.

Ulaganje u obrazovanje

– Hrvatska spada u grupu razvijenijih zemalja CEE regije. Time je postignut definitivni odmak od susjednih zemalja jugoistočne Europe, no ipak postoji zaostajanje u odnosu na zemlje s kojima smo se donedavno uspoređivali radi tranzicije u tržišno gospodarstvo, poput Češke, Slovačke, Mađarske ili Poljske. Visoka ocjena za infrastrukturu pokazuje kako se Hrvatska razvija u dobrom smjeru, no da prostora za poboljšanje ima, pokazuje relativno nizak rezultat za obrazovanje i zapošljavanje. Hrvatska mora maksimalno raditi na očuvanju postojećih radnih mjesta, kao i otvaranju novih. Sve to neće biti moguće bez ozbiljnog ulaganja i u obrazovanje, pogotovo na području novih tehnologija – naglasio je g. Tomislav Čorak, principal The Boston Consulting Groupa u Zagrebu. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je pak pozicionirana Slovenija, na 21. mjestu sa SEDA skorom od 72,6, odmah iza Velike Britanije i Francuske.

Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države:

Postoji zaostajanje u odnosu na zemlje s kojima smo se donedavno uspoređivali radi tranzicije u tržišno gospodarstvo poput Češke, Slovačke, Mađarske ili Poljske
1/11

Komentara 4

BU
Budak
21:12 11.08.2018.

Hrvatska iznad svega!

KO
kodamesepita
22:36 11.08.2018.

Hrvatska iznad svega !

Avatar ivan0408
ivan0408
20:13 17.08.2018.

S malom placom mi zivimo u nasoj domovini kao oni vani s 5 puta vecom placom! Imamo sve, samo sto ne mozemo ni nase more na godisnji osim ako ne prespavamo kod prijatelja i vozimo aute stare 10+ godina.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije