Proizvodnja većine vrsta voća i povrća podbacila je u prošloj godini u odnosu na 2020., prve su procjene DZS-a, što iznova potvrđuje u kolikoj je mjeri ona u Hrvatskoj ovisna o klimatskim uvjetima, a u prilog joj ne idu ni slabo korištenje suvremenih tehnologija, zaštite od tuče i mraza, te vrlo mali broj površina pod navodnjavanjem, pokazala je analiza konzultantske kuće za poljoprivredu i prehrambenu industriju Smarter.
Rajčica najviše podbacila
Kad je riječ o povrću, rast proizvodnje zabilježen je kod lubenica. Proizvedeno je 36,5% ili 5803 tone više u odnosu na 2020., odnosno 21.687 tona (što je zapravo prosječna proizvodnja posljednjih godina). Krastavaca i kornišona proizvelo se 10.487 tona, što je povećanje za 1506 tona (također prosječna količina), paprike 17.084 tona, što je rast za 669 tona, cvjetače i brokule 296 tona, a luka i češnjaka 23.348 tona što je neznatno povećanje za 92 tone.
Istodobno, značajno je podbacila proizvodnja rajčice, najviše u posljednjih 10 godina. Proizvedeno je 26.602 tona, što je u usporedbi s 2020. smanjenje za 13.461 t. Manjka i bijelog i crvenog kupusa prinosi su 32.174 t (4975 t manje), a bilo je i manje mrkve, salate, graha, poriluka. Od voća je rastao tek prinos mandarina kojih je proizvedeno 40.580 tona, 954 t više u odnosu na 2020., a zadnjih 10 godina prinosi su se, uz velike oscilacije, kretali od 19.000 do 64.000 t.
Šljive su u odnosu na 2020., lani podbacile za čak 7541 t. Proizvedeno je samo 5835 t, a jabuka 60.788 t, što je 6335 t manje, dok u boljim godinama to bude i 120.000 t. Pala je i proizvodnja višanja na 5620 tona, kao i bresaka i nektarina, krušaka, lješnjaka, trešanja, jagoda, smokava pa i maslina i grožđa.
- Ti rezultati nas zabrinjavaju jer, s ozbiljnim poremećajima na tržištu hrane uslijed rata u Ukrajini, rastom cijena hrane na globalnom tržištu, ali i dramatičnim povećanjem svih ulaznih troškova, pitanje je i kakva će biti proizvodnja ove godine. Zbog rasta troškova mogla bi se smanjiti uporaba zaštitnih sredstava, porasti uporaba lošijeg sjemena, a moguće je i odustajanje dijela proizvođača od proizvodnje. Treba se nadati i da neće biti velikih mrazeva i drugih elementarnih nepogoda - kažu iz Smartera.
Trebaju nam ulaganja
- Sadašnja globalna situacija na tržištu hrane vjerojatno će pridonijeti tome da će domaći proizvođači imati priliku svoje voće i povrće lakše plasirati na domaće tržište (zbog poteškoća u lancima opskrbe diljem svijeta). No, opasnost je i da se iz zemalja koje su imale značajniji izvoz svojih proizvoda na tržište Rusije, a naročito iz Poljske, koja je veliki proizvođač, primjerice jabuka, tržišni viškovi preliju i na naše tržište te ugroze plasman domaćih proizvođača - kažu iz Smartera.
Upozoravaju da je važno poboljšati organizaciju i opskrbu tržišta te da se proizvođači bave proizvodnjom, a kroz bolju organizaciju otkupa, domaće voće i povrće koje dolazi što bolje pozicionira na policama trgovina. U tijeku je početak ulaganja u gradnju logističko-distributivnih centara za voće i povrća u koje se usmjerava najveći dio sredstava iz NPOO-a namijenjenih poljoprivredi.
- Ovo je prilika koju je potrebno iskoristiti da se mnogobrojne manjkavosti, o kojima ovise rezultati u proizvodnji voća i povrća, jakim zaokretom i promjenom poslovnog modela isprave te da iskoristimo ovu krizu za ozbiljnu revitalizaciju naših proizvodnji - zaključuju u Smarteru.
Samodostatni u povrću 65%, u voću 50 posto
Hrvatska u proizvodnji voća i povrća ima ogromne potencijale obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama, kako kroz povećanje turističke potrošnje tako i kroz rast potrošnje po glavi stanovnika.
Ogromni su potencijali i za izvoz. No važno je prepoznati uska grla u funkcioniranju tržišta, odnosno cijelog opskrbnog lanca od proizvodnje, preko otkupa, do prodaje i izvoza.
Sadašnja pak razina u samodostatnosti u proizvodnji povrća je 65%, a voća svega 50%, a usto smo po potrošnji voća ispod europskog prosjeka.
"Korona kriza pokazala je koliko bitna samodostatnost, dakle poticat ćemo domaće proizvodi na policama trgovina i u ugostiteljstvu, ali isto tako i učinkovite i transparentne potpore poljoprivredi jer to sada nije bio slučaj. Poticat ćemo i stvaranje klastera zbog objedinjavanja manjih proizvođača koji će onda moći biti konkurentni u trgovačkim lancima. Potrebna su i veća ulaganja u infrastrukturne i prerađivačke kapacitete poput mlinova i hladnjača." 2020. god. Vesna Vučemilović, Domovinski pokret domovinski-pokret-predstavio-gospodarski-program--posebno-su-govorili-o-turizmu/67732