Dok su u velikoj većini članica EU maloprodajne cijene goriva i maziva za automobile u 2014. godini padale, Hrvatska je među samo četiri države u kojima su one rasle.
Pokazuje to analiza "Kretanja cijena sirove nafte i njihov utjecaj na gospodarstvo" Hrvatske gospodarske komore. "Hrvatska je s prosječnim rastom ovih cijena od 1,9 posto među samo četiri članice (uz Rumunjsku, Cipar i Češku) u kojima je uopće realiziran rast, dok je kod preostale 24 članice realiziran pad od najnižih -1,4 posto na Malti do najoštrijih -5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosječan je pad na razini područja cijele EU iznosio -3,3 posto", piše u analizama Hrvatske gospodarske komore.
Uštede na gorivu otići će za plaćanje dugova
Napominju da su svjetske cijene sirove nafte počele padati još u kolovozu 2014., dok su u Hrvatskoj počele padati tek u posljednje dva mjeseca, sa značajnijim padom u prosincu od -5,8 posto. Kao razloge za "tromiji pad cijena naftnih derivata" u Hrvatskoj u odnosu na pad na svjetskih cijena sirove nafte navode tečaj, odnosno deprecijacija kune prema američkom dolaru, nedavnu liberalizaciju tržišta naftnih derivata pa sve do dublje i dugotrajnije opće gospodarske krize u usporedbi s ostalim članicama EU.
Smatraju da će i koristi od pada cijena biti nešto "prigušenije" u Hrvatskoj nego u ostalim članicama Unije. Za očekivati je da će stanovnici i kućanstva uštede na gorivu "preliti" u povećanu potrošnju drugih roba i usluga. "U Hrvatskoj tu vidimo ograničenja u kontekstu visoke zaduženosti stanovništva zbog čega je za očekivati kako će se tim viškom dohotka pokrivati u većoj mjeri dugovi, a u manjoj će se preliti u povećanu potrošnju", pišu iz HGK te navode kako niže cijene nafte neće dovesti niti do nižih cijena finalnih proizvoda jer će poduzeća izmučena dugogodišnjom krizom njima "samo olakšavati poslovanje i preživljavanje".
Naftni rat
Što se tiče svjetskog tržišta nafte, iz HGK pišu da su svojevrsnim "naftnim ratom" rezultirale geopolitičke tenzije oko Ukrajine između Rusije s jedne strane i SAD-a te Europske unije s druge te nastojanja zemalja OPEC-a da ne izgube tržište smanjenom ponudom. "Uz slabljenje globalne potražnje uslijed sporijeg oporavka eurozone, slabijeg rasta kineskog i japanskog gospodarstva te krize ruskog gospodarstva, odnos povećane ponude i suzdržane potražnje generirao je oštar pad cijena nafte na svjetskom tržištu", objašnjavaju iz HGK.
Cijelu analizu HGK pročitajte u dokumentu ispod teksta
>>Nove cijene goriva: Eurosuper 95 skuplji za 40 lipa
>>Cijene nafte u dva tjedna skočile najviše u posljednjih 17 godina
Kada bi u cijelom svijetu pale cijene goriva na cijenu od 00,00 kuna, u Hrvatskoj bi se našao razlog za poskupljenje, to je urođena mana onih koji odlučuju o dobru i zlu. I kada nema niakvog povoda za brzo dizanje cijena goriva, oni pronalaze razloge. Jer nisu mogli podnijeti da nekoliko tjedana padaju cijene a čin su mrvicu cijene dignule, oni odmah ne da dignu cijenu goriva za mrvicu nego galopiraju i dizanju cijena jer se što brže žele vratiti tamo od kuda su počeli padati a zatim se dizati na rekordne iznose. A sve u nesrazmjeru za dizanjem cijena na svjetskom tržištu. Jer oni ipak dižu puno više za svaki slučaj. Šteta na nismo tako stambeno raspoređeni samo uz Hrvatske granice jer bi svi išli kupovati gorivo u sve susjedne zemlje gdje je gorivo jeftinije a oni neka si stave plombe na svoje benzinske crpke.