U pet godina hrvatski su istraživači i inovatori prijavili 55 patenata Europskom uredu za patente (EPO). Prošle godine prijavljeno ih je samo deset, najmanje od drugih država članica. Država s upola manjim brojem stanovnika – Latvija – lani je imala 15 patenata, a u zadnjih pet godina 145! U petogodišnjem razdoblju iz Slovenije je registrirano 588 patenata, Slovačke 185 a Irske, koja ima nešto veći broj stanovnika od Hrvatske, oko tri tisuće!
Lani je EPO registrirao 69 tisuća patenata, s tim što je svaki drugi stigao iz Njemačke (25 tisuća) i Francuske (10 tisuća).
Veći broj doktora
Broj patenata samo je jedan od elementa kojim se mjeri inovacijski potencijal neke zemlje. Hrvatski je inovacijski indeks 2016 godine bio 54,7 posto, te su samo Bugarska i Rumunjska bili lošiji od nas, istaknuli su Ivana Maletić i Benjamin Kardum u redovnom biltenu u kojemu hrvatska europarlamentarka analizira hrvatske ekonomske i društvene domete. Naš inovacijski potencijal s godinama pada, a od 2010. kad je bio 56 posto pretekli su nas Poljska i Latvija. Gledaju li se pojedini segmenti na osnovu kojih se računa inovacijski potencijal zemlje, u ovom je desetljeću određen napredak napravljen kod povećanja broja doktora znanosti i općenito osoba koje su završile fakultet te u širenju širokopojasne mreže, ali se znatno smanjio broj inovativnih poduzeća bilo da se radi o proizvodnji ili inovacijama u marketingu, osjetno se smanjio i udio privatnog sufinanciranja javnih izdataka za istraživanje i razvoj, kao i novih inovacijskih proizvoda na tržištu.
Ivana Maletić upozorava da je jedna od prilika korištenje europskih fondova ih kojih je za istraživanja, razvoj i inovacije Hrvatskoj namijenjeno 664,8 milijuna eura, za što se mogu prijaviti lokalne jedinice, ministarstva, poduzetnici i razne znanstvene organizacije.
– Od ukupno 664,8 milijuna eura na raspolaganju do 28. veljače ugovoreni su projekti u vrijednosti 100,6 milijuna, a isplaćeno je 19,4 milijuna eura – ističe I. Maletić. Pored raspoloživih sredstava iz prioritetne osi 1, sredstva za inovacije u istraživanja mogu se pronaći i u programu EU Obzor 2020, čija je proračunska vrijednost 78,6 milijardi eura. U sklopu tog programa iz Hrvatske su dosad stigle 1882 projektne prijave, a za 209 financiranih projekta dosad je isplaćeno 42,2 milijuna eura.
Skromni inovatori
Hrvatska ima 11 tisuća zaposlenih istraživača u svim sektorima (0,6 posto ukupne zaposlenosti), za razliku od Slovenije gdje je udio istraživača upola veći u ukupnoj zaposlenosti. Europski su inovacijski lideri Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Danska i Švedska, dok Hrvatska ulazi u treću grupu zemalja umjerenih inovatora gdje su smještene članice koje se po učinkovitosti inovacijskih sustava nalaze između 50 i 90 posto prosjeka EU. Hrvatska se s inovacijskom učinkovitosti od 53,6 posto nalazi samo 3,6 postotna poena iznad granice skromnih inovatora gdje spadaju države čiji su rezultati ispod 50 posto prosjeka EU. Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja 0,85 posto BDP-a, za razliku od prosječnih 2 posto na razini EU ili u Sloveniji.
Kako nismo inovativni? Pa mi smo jedina zemlja u svijetu koja je 25 godina po završetku rata dobila još 80000 branitelja. Ako to nije izum.