Talijani već znaju da će, zbog nedolaska američkih turista, do Božića izgubiti 500 milijardi lira. Kao i mnogi po svijetu, talijanski turistički radnici zbrajaju koliko će ih koštati teroristički udar na Ameriku i američki ratni odgovor.
Nasuprot tome, iz hrvatske turističke privrede nema nikakvih procjena, pa je logično da nema ni mjera koje bi smanjile moguće štete. Bez obzira na to što je nešto manje direktno izložena, jer ne broji toliko prekomorskih gostiju, dojam je da cijeli sektor (čast izuzecima) još uvijek spava i misli da će ga svjetska kriza turističke industrije zaobići.
Svjetski turizam postao je peta gospodarska grana - uz civilno zrakoplovstvo, osiguravateljski biznis, brodski prijevoz i financijsku industriju, koje će najavljeni rat dobro protresti.
Kolektivna amnezija
Hrvatska će ipak biti mini preslika svjetskih događanja na gospodarskoj sceni, bez obzira na to što svi još uvijek guraju glavu u pijesak, tješeći se time što je Hrvatska mala i rubna zemlja. Ministarstvo financija ostaje pri istim (brojčanim) gospodarskim prognozama koje je imalo i prije udara na SAD, s podrobnijim analizama (što može govoriti i o nerazrađenosti scenarija za ove i slične slučajeve) u javnost ne izlazi ni Vlada ni strukovna udruženja. Zapravo je jedino ministar gospodarstva Fižulić, svojom velesajamskom opaskom o implikacijama svjetske gospodarske recesije, stavio Hrvatsku u kontekst globalnog tržišta.
U tvrtkama još uopće nije započelo (ili s tim ne žele izlaziti u javnost) kvantificiranje mogućih gubitaka, iako je činjenica da će većina hrvatskih tvrtki, osobito onih koje su izložene svjetskom tržištu, imati negativne posljedice. Pitanje je samo scenarija koji, uvelike oviseći od cilja i opsega američkog vojnog odgovora teroru, za Hrvatsku može biti loš i manje loš. Isto je i sa strategijama koje će (ako uopće budu imale mogućnost izbora) izabrati domaće kompanije u očekivanom umbanju" na svjetskom tržištu.
Croatia Airlines neće snižavati cijene
Čelni čovjek jedne od najvećih hrvatskih kompanija izjavio je kako je nakon terorističkog napada i potencijalnog rata, spajanje sa strateškim partnerom (i to vrlo skoro) za njegovu tvrtku jedina opcija. Posredno je time implicirao da se naše tvrtke, male kakve jesu, teško uopće u budućnosti mogu nositi s tržišnim zahtjevima, osobito kad je na djelu globalna recesija.
Zna se da izvoznici i oni koji "obavljene poslove" naplaćuju u dolarima (luke, primjerice) već sada imajugubitke, i to zbog pada tečaja dolara.
Puno toga ovisi i o cijeni nafte. Ona zasad pada. Strah od recesije u kombinaciji sa smanjenjem broja zrakoplovnih letova u međunarodnom prometu utječe zasad na pad potražnje. No, analitičari tvrde kako novi američki rat može povećati cijenu nafte u prvih nekoliko mjeseci za 20 do 30 posto. Zato se već sada počinje kalkulirati s novim cijenama naftnih derivata od 1. listopada, što će samo po sebi imati utjecaja na hrvatsko gospodarstvo.
Nacionalni avioprijevoznik "Croatia airlines" odmah nakon napada zabilježio je pad broja putnika. Osim povećanih troškova uslijed pojačanih procedura provjera i sigurnosti, a i očekivanog povećanja osigurnina kao i cijene kerozina, ako dođe do širih vojnih djelovanja, "Croatia Airlines" zasigurno će pogoditi to što je naš najveći partner "Lufthansa" 20. rujna oglasio da će ukinuti pet europskih linija, odustaju od bilo kakvog daljenjeg zapošljavanja i svih novih investicija. No, čak i ako dulje vremena budemo imali manji broj putnika, cijene avio karata neće se snižavati" - kaže o bliskoj budućnosti kompanije direktor "CA" Ivan Mišetić.
Brodogradnja - recesija u perspektivi
Prema riječima Mladena Ćurkovića, direktora Croatia osiguranja, ovih se dana očekuje poskupljenje onih polica osiguranja za koje se jedan dio rizika reosigurava u inozemstvu - prije svega za brodski i avionski prijevoz, a posredno bi se to moglo odraziti i na brodograđevni sektor (rast polica osiguranja brodova u gradnji i brodova u remontu).
Domaću brodogradnju (iako do 2004.g. ima ispunjene knjige narudžbi, a to su ugovori koji se obostrano moraju ispoštovati) mogla bi pogoditi recesija u perspektivi. Crni scenarij izgleda otprilike ovako: uslijed smanjene potražnje i potrošnje svih roba na svjetskom tržištu, pada proizvodnja, pa onda i potražnja za brodskim kapacitetima. Smanjena potražnja zadovoljavat će se raspoloživim tonažama, što onda znači bitno smanjenje narudžbi novogradnji.
Generalturist jača autobusni promet
Osim generalne indolencije sektora, neke turističke agencije (osobito one specijalizirane) i hotelijeri već prebrajavaju štete od, primjerice, otkazanih kongresa ne samo u svijetu, nego i u Hrvatskoj. Pada prodaja avionskih karata, što je mnogim agencijama veliki dio prihodovnog kolača, a otkazuju se i već dogovorene turističke ture, osobito u daleke zemlje.
Ova je kriza zorno pokazala kako je specijalizacija u agencijskom biznisu dvosjekli mač, jer agencije općeg tipa imaju više mogućnosti za unutarnje "restrukturiranje". U "Generalturistu", primjerice, iznimno pojačavaju autobusne ture, s čim se idealno poklopila stara poslovna odluka o kupovini novih autobusa, koja se sada i realizira, te pojačavaju hrvatsku ponudu.
Naime, jedan od manje crnih scenarija za Hrvatsku u svjetlu globalne recesije mogao bi biti da ona Europi postane zanimljiva turistička destinacija, jer dolazak u nju (uglavnom) ne iziskuje putovanje avionom. Tu nijansu optimizma za narednu godinu ne remeti čak ni blizina BiH, zone na koju se sada kao krizno žarište (ponovno) pokazuje prstom iz svijeta.
"Tu prednost Hrvatske kao destinacije vrlo lako bi mogli anulirati hotelijeri. Oni već sada moraju početi razmišljati o tome da bi turisti iz Europe, uslijed potresa na financijskim tržištima, dogodine mogli imati manje novca. Oni, naime, novce ne drže kod kuće, nego vrte na burzama, a Hrvatska bi im, ne zbog naše skupoće, nego zbog njihovih osobnih financijskih gubitaka, dogodine mogla biti preskupa, a time i nezanimljiva. Hotelijeri o tome još ni ne razmišljaju, iako uopće nije prerano za to" - kaže Vlado Šestan, direktor produkcije, marketinga i izdavaštva u Generalturistu.
Hotelijeri: Rano je za procjene
Ivan Šorić, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera, međutim, misli da je preuranjeno kretati u takvu vrstu akcije, iako smatra da u promotivnim akcijama na glavnim emitivnim tržištima svakako treba isticati "nove" prednosti Hrvatske kao destinacije, osobito kao sigurne zemlje. On potvrđuje kako su neki segmenti turizma (kongresni osobito) pretrpjeli određene štete, ali podsezona generalno nije stradala, jer je ionako na kraju, a i mahom je okrenuta organiziranim (autobusnim) turističkim grupama.
Cijena pšenice ne raste
Svjetski analitičari procjenjuju, zasnivajući to uglavnom na dosadašnjim iskustvima, da će uvjetan dobitak od ratnih djelovanja imati - vojna industrija, farmaceutika, prehrambena industrija i razne zaštitarske kuće. Pitanje je, međutim, mogu li se ista očekivanja primijeniti i na Hrvatsku.
Naime, baš zato što nisu toliko globalne, te domaće grane (čak ni Pliva nije izuzetak) imat će manju korist nego što će to razmjerno imati drugi svjetski proizvođači. Jer, primjerice, hrvatska mesna ili riblja industrija, s ratom koji se događa u regiji (Makedonija, primjerice), mogla je računati s povećanjem plasmana konzervi. Teško da isto to može očekivati kad je riječ o ratu na globalnoj razini.
Osim toga, na tržištu strateških poljoprivrednih roba (osobito žitarica), u čemu su neke hrvatske tvrtke vidjele svoju sigurnu zaradu, već dva tjedna traje nelogičan trend - cijena pšenice u mediteranskom bazenu, umjesto da raste, čak malo i pada. Objašnjenje - glavni kupci, Arapi, protivno pretpostavci da će početi gomilati zalihe - čekaju razvoj (ratnih) događaja.
A otprilike tako zasad funkcionira i najveći broj hrvatskih tvrtki.
Piše SNJEŽANA VUJISIĆ SARDELIĆ
