Misli li tko optužiti hrvatske građane da su svojom rastrošnošću pridonijeli dubini krize u zemlji, bolje bi mu bilo da drži jezik za zubima. Statistički podaci koje je Eurostat upravo objavio, a koji se odnose na 2008. godinu kada su Hrvati navodno još mahnito trošili, svrstavaju nas među razumne potrošače koji potroše manje nego što proizvedu.
Za rupu u državnome proračunu, prema Eurostatu, hrvatski građani nisu, dakle, odgovorni: krivci se, očito, skrivaju u vlasti.
Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u 2008., naime, dosegao 63 posto prosjeka Europske unije – najniži je bio u Bugarskoj (43%), a lošiji su od nas još Rumunjska (47%), Poljska (56%), Latvija (57%) i Litva (62%).
Istovremeno nam je osobna potrošnja bila na samo 60 posto europskoga prosjeka! Daleko je najveći BDP po stanovniku, 2,76 puta veći od prosjeka EU, imao Luksemburg, a iznad prosjeka su još Irska (135%), Nizozemska (134%), Austrija (123%), Danska i Švedska (120%), Finska (117%), Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka (116%), Belgija (115%), Francuska (108%), te Španjolska (103%) koja je pretekla Italiju (102%).
U susjednoj Sloveniji BDP je u 2008. bio na 91 posto europskoga prosjeka, dok je od naših istočnih susjeda najviši u Crnoj Gori (43%), a slijede Srbija (36%), Makedonija (33%) i BiH (31%).
Više nego što su proizveli potrošili su lani Britanci, Francuzi, Ciprani, Grci, Portugalci, Latvijci, Litvaci, Poljaci, Rumunji, Turci, Crnogorci, Bugari, Srbi, Makedonci, Bosanci i Albanci.
Hrvate, međutim, muči relativno visoka razina cijena, pa je tako s cijenama usklađeni BDP na 69 posto europskoga prosjeka - najviši je u Danskoj (141%), a najniži u Makedoniji (39%) - dok je s cijenama usklađena hrvatska potrošnja na 71 posto prosjeka EU.
Najskuplja je kupnja u Danskoj (146%), a od Hrvatske su jeftinije Češka i Latvija (68%), Slovačka i Turska (64%), Poljska i Mađarska (63%), Litva (59%), Rumunjska (54%), Crna Gora i Srbija (52%), BiH (51%), Albanija (45%), Bugarska (44%), te najjeftinija Makedonija (41%). U susjednoj Sloveniji s cijenama usklađeni BDP deset je postotnih bodova viši nego u Hrvatskoj.
Opet se zanosimo ludostima.postavlja se ključno pitanje,tko plaća našu potrošnju,kroz,mirovine,plaće itd.sindikati sada traže božićnicu pod prijetnjom neposluha,zar to nije klasičan primjer rastrošnosti,koji se kasnije preljeva na osobnu potrošnju.ok,ako ne trošimo više nego proizvedemo,onda uvijek tražimo više od države nego smo zaslužili,a to je priča o kokoši i jajima,što je bilo prije.