do željenje diplome

I manji gradovi nude visokoškolsko obrazovanje

Učenje
Foto: Thinkstock
07.05.2015.
u 09:15

Sve je više manjih gradova u Hrvatskoj u kojima se može steći visokoškolsko obrazovanje. Provjerite koji vam je najbliži

Iako glavni grad nudi najveće sveučilište u zemlji, sve je više manjih sredina u kojima se može do visokoškolskog obrazovanja. Dakako, najveća koncentracija studija i studenata i dalje je u metropoli, Osijeku, Rijeci i Splitu, no pojavom i uspostavljanjem studija te javnih i privatnih veleučilišta i u manjim sredinama, posljednje se desetljeće pomalo decentralizira visokoškolsko obrazovanje.

Da bi stekli željene diplome, mnogi studenti tako više nisu prisiljeni napuštati rodni grad ili kraj i otići daleko od kuće što u ovim recesijskim godinama uvelike pomaže kućnim budžetima njihovih obitelji jer se tako smanjuju troškovi studiranja.

Na našem abecednom popisu manjih i srednje velikih gradova koji nude javno visokoškolsko obrazovanje provjerite što možete studirati u vašoj neposrednoj blizini.

ČAKOVEC
Ovo je najsjeverniji grad u kojem možete steći diplomu. U Čakovcu djeluje Učiteljski fakultet u sklopu Zagrebačkog sveučilišta.

DUBROVNIK
Najjužnije sveučilište u Hrvatskoj nudi 16 preddiplomskih i 13 diplomskih studija uključujući akvakulturu, brodostrojarstvo, ekonomiju, nautiku i medije i kulturu društva. RIT Croatia, donedavno poznat kao Američka visoka škola za management i tehnologiju (RIT/ACMT), jedini je američki koledž u Hrvatskoj i osnovan je 1997. godine u Dubrovniku kao plod suradnje uglednog američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology (RIT) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. S više od 600 upisanih studenata jedina je privatna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja izdaje dvije diplome, međunarodno priznatu američku diplomu, koju dodjeljuje Rochester institut za tehnologiju (RIT) te hrvatsku koju dodjeljuje Američki koledž za menadžment i tehnologiju (RIT/ACMT). Više informacija pronađite ovdje.

ĐAKOVO
Mnogi budući teolozi školuju se u ovom biskupskom gradu koji posjeduje jednu od najljepših katedrala u Hrvatskoj. Ondje od 2005. godine djeluje Katoličko-bogoslovni fakultet ''J.J. Strossmayer''

GOSPIĆ
Mlade učiteljice/lji i odgajateljice/lji mogu steći visokoškolsku naobrazbu i u srcu Like. Gospić nudi Učiteljski studij koji pripada Zadarskom sveučilištu.

KOPRIVNICA
Studiji Poslovne ekonomije privući će svakog budućeg poduzetnika. Odvija se pod okriljem Zagrebačkog sveučilišta.

KRIŽEVCI
Studirati se može i u Križevcima i to na Visokom gospodarskom učilištu koje nudi program poljoprivrede.

OPATIJA
Svi koji se žele baviti turističkim menadžmentom gravitiraju prema Opatiji gdje se nalazi Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji pada pod okrilje Sveučilišta u Rijeci.

PETRINJA
Baš kao i Čakovec, Petrinja također nudi Učiteljski fakultet pod okriljem Zagrebačkog sveučilišta.

PULA
Sveučilišta Juraja Dobrile sastoji se od pet fakulteta. Ondje se može steći diploma iz ekonomije i turizma, kroatistike, povijesti, romanske i klasične filologije, talijanistike, glazbene pedagogije, klasične harmonike, solo pjevanja i pedagoškog odgoja.

SLAVONSKI BROD
Onima koji žele studirati strojarstvo to je moguće i Brodu gdje se nalazi Strojarski fakultet u okviru Osječkog sveučilišta.

VARAŽDIN
Naveliko cijenjen Fakultet organizacije i informatike institucija je zbog koje će mnogi mladi prednost dati baroknom gradu naspram Zagreba.

VUKOVAR
Veleučilište ''Lavoslav Ružička'' nudi studiji fizioterapije, trgovine i uprave.

ZADAR
Sveučilište u Zadru nudi 15 jednopredmetnih i 17 dvopredmetnih preddiplomskih te 19 jednopredmetnih i 22 dvopredmetna diplomska studija. Što točno možete upisati, provjerite ovdje.

Privatne ustanove koje nude visokoškolsko obrazovanje nalaze se u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Dubrovniku, Puli, Dugopolju, Zaprešiću, Bjelovaru i Krapini te ravnopravno konkuriraju državnim fakultetima po znanju koje prenose svojim studentima. Više možete doznati na sljedećem linku.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije