Ira Payer, grafička dizajnerica, godinama se bavi afirmacijom dizajna. Njezin najnoviji pro – Croatia Design Superstore čini dizajn dostupnim javnosti svakodnevno u jedinstvenom prostoru u Martićevoj ulici gdje se mogu nabaviti radovi čak 150 hrvatskih dizajnera. Iza nje su tri mandata predsjednice Hrvatskog dizajnerskog društva, organizacija i pokretanje projekata poput Dizajnerske početnice za edukaciju djece ili Dana D, zaslužnog za afirmaciju mladih talenata, novinarsko iskustvo te brojne inozemne i domaće nagrade. Za posebno izdanje Poslovnog dnevnika Business People Ira Payer govori o statusu dizajna u Hrvatskoj i regiji, pribavljanju kapitala, uspjehu svoje trgovine...
Improvizacija sveprisutna
Kakav je danas status dizajna u Hrvatskoj?
Trenutačna scena u Hrvatskoj vrlo je zanimljiva i živopisna, zahvaljujući agilnosti samih dizajnera i njihovim samoiniciranim projektima te rijetkim poduzetnicima koji ulažu u takve biznise, kao što je, primjerice, Prostoria Tomislava Knezovića. Ipak, koliko god je ta proaktivnost dizajnera pozitivna, ima i negativne strane – u svemu je prisutno i puno improvizacije. Dizajneri nisu menadžeri i nemaju sva znanja potrebna za kvalitetno razvijanje cijelog zahtjevnog procesa od početne ideje do tržišnog plasmana. O dijagnozi hrvatskog dizajna mogla bih dugo govoriti, no ukratko bih rekla da je dizajn jedna od rijetkih hrvatskih pozitivnih i inspirativnih priča iako se u njegov razvoj ulaže zanemarivo malo. Nema nacionalne strategije dizajna ni nacionalnog dizajnerskog centra kakav imaju sve razvijenije zemlje.
Kako je došlo do pokretanja Croatia Design Superstorea?
Imala sam viziju dizajnerskog centra koji istodobno promovira i selektira najbolji dizajn, surađuje s poduzetnicima, radi na projektima na razini međunarodne promocije, promovira naš dizajn među širokom publikom i među turistima i, što je važno, omogućava mu izravni doticaj s kupcima. Domaći dizajn postao je sveprisutna i vrlo popularna tema u Hrvatskoj, ali, iako ćete o našim dizajnerima i njihovim uspjesima često čitati u medijima, poželite li kupiti neke od proizvoda čije fotografije viđate, nećete znati gdje ih pronaći. Nedostaje poveznica s krajnjim korisnicima. A prodaja je ključni preduvjet za opstanak.
Kako je tekao put od ideje do otvorenja?
Superstore obuhvaća trgovinu, ugostiteljstvo, dizajnerski studio, ali birokracija je jako zahtjevna. Projekt okuplja 150 autora koji posluju po različitim modelima i jako je zahtjevno to dovesti na zakonski korektnu razinu, s obzirom na to da su neki od autora vrlo profesionalni, a neki proizvodnju gledaju kao hobi. Iza projekta stoji isključivo privatna investicija i velikim uspjehom smatram što smo ga uopće uspjeli pokrenuti.
Pozivi i iz inozemstva Kako je došlo do suradnje s vašom partnericom na projektu?
Jednostavno smo se susrele u pravo vrijeme. Tražila sam investitora, a ekonomistica Suzana Košćak željela je investirati u nešto pametno i korisno, iako nije imala namjeru investirati u dizajn. No kad sam joj prezentirala Superstore, oduševila se. Bilo mi je važno pronaći investitora koji ima znanja o financijama i poslovanju, jer se kao dizajnerica nisam željela upuštati u poslovnu improvizaciju.
Planirate li ovaj koncept širiti i na vanjska tržišta?
Koncept bismo voljeli prije svega proširiti na Hrvatsku. Trenutačno smo prilično fokusirani na zagrebački Superstore, koji je najzahtjevniji, jer od njega sve kreće, no planiramo nastaviti s našim putujućim pop-up konceptom koji smo testirali prošlog ljeta u Zadru i Dubrovniku, a i ovog ljeta planiramo dvije dodatne lokacije na obali. Dobili smo već i nekoliko poziva iz inozemstva.
Kako je uopće došlo do ideje za "pop-up" trgovine? Zašto ste odabrali Zadar i Dubrovnik?
Htjeli smo testirati koncept Croatia Design Superstorea, a ta privremena forma prikladna je za sezonske projekte u atraktivnim galerijskim prostorima poput Kneževe palače u Zadru i Lazareta u Dubrovniku. Suvremeni turisti zainteresirani su za dizajn, a hrvatski dizajn može poslati kvalitetnu i progresivnu sliku o nama.
A domaća publika?
Reakcije su bile isključivo afirmativne.
Kako birate koji će predmeti ući u vaš dućan?
Selekcija obuhvaća kategorije opipljivih proizvoda od namještaja i rasvjete preko odjeće, nakita do knjiga i plakata. Većina ih je već prepoznata u javnosti i dobitnici su nagrada. Ja sam zadužena za odabir i to radim na temelju kriterija dizajnerske izvrsnosti, ali i subjektivne procjene.
Kakvo je stanje s dizajnom u regiji?
U Sloveniji je dizajn daleko bolje pozicioniran i to najviše zbog toga što su na razini države puno više ulagali u taj sektor, a i njihova industrija više se oslanjala na dizajn. U Srbiji je sve napravljeno zahvaljujući privatnim inicijativama i investicijama. No u cijeloj se regiji prije svega razvijaju proizvodi koji su financijski i tehnološki nezahtjevni, na čemu se ne može temeljiti dugoročan razvoj.
